Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaFAQRegistracijaLogin

Share
 

 Stanley Kubrick

Go down 
Autor/icaPoruka
Kikica
VIP član
Kikica

Female
Taurus Goat
Broj postova : 44696
Godine : 40
Datum registracije : 04.03.2009

Stanley Kubrick Empty
PostajNaslov: Stanley Kubrick   Stanley Kubrick I_icon_minitime9/10/2010, 15:17

Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.),
Stanley Kubrick 280px-KubrickForLook
..američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji.

Stanley Kubrick rođen je 26. srpnja 1928. u židovskoj obitelji u bolnici Lying-In na Manhattanu, kao prvo od dvoje djece u obitelji Jacquesa Kubricka (1901.-1985.) i njegove žene Gertrude (djevojački Perveler, 1903.-1985.). Njegova sestra, Barbara, rođena je 1934. Jacques Kubrick, čiji su roditelji bili židovski imigranti austrijskog i poljskog[1] podrijetla, bio je liječnik.
Otac ga je naučio igrati šah kad mu je bilo dvanaest godina; igra mu je ostala životna opsesija.[2] Kad je Stanleyju bilo trinaest godina, Jacques Kubrick kupio mu je Graflex fotoaparat, što je potaklo Kubrickovu fascinaciju fotografijom. Osim toga, bio je zainteresiran za jazz te je nakratko bio i bubnjar.
Kubrick je od 1941. do 1945. pohađao srednju školu William Howard Taft. Bio je loš učenik. Na maturi, 1945., kad su se vojnici vraćali iz 2. svjetskog rata i počeli popunjavati fakultete, njegove slabe ocjene odnijele su nadu za više obrazovanje. Kubrick je u kasnijem životu prezirno govorio o svojem obrazovanju i obrazovanju općenito, naglasujući kako ga ništa u školi nije zanimalo. Roditelji su ga na godinu poslali rođacima u Los Angeles u nadi da će to pomoći njegovim akademskim vještinama.
U srednjoj školi je jednu godinu bio izabran za službenog školskog fotografa. 1946. je kratko pohađao City College of New York (CCNY), a zatim odustao. Nakon škole počeo je raditi te prodao seriju fotografija časopisu Look u New Yorku. Svoj dohodak je nadomještao igrajući šah za male iznose u Washington Square Parku i po raznim šahovskim klubovima na Manhattanu.[3] 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007.
Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil.

Filmska karijera i kasniji život
Rani radovi
Strah i želja
Poljubac ubojice
Uzaludna pljačka
Staze slave
Brak s Christiane Harlan
Spartak
Lolita
Dr. Strangelove
2001: Odiseja u svemiru
Paklena naranča
Barry Lyndon
Isijavanje
Full Metal Jacket
Oči širom zatvorene
Smrt

Nedovršeni projekti

Napušteni projekti koje su dovršili drugi
Jednooki Jack
Umjetna inteligencija
Rani nerealizirani scenariji
Lunatic at Large
The German Lieutenant
I Stole 16 Million Dollars
Neimenovani projekt o Građanskom ratu
Kasniji projekti zaustavljeni nakon pret-produkcije
Napoleon
Aryan Papers
Kontura priče
Neimenovani projekt o nacizmu
Autorsko odbijanje
Foucaultovo njihalo


Rani život

Stanley Kubrick rođen je 26. srpnja 1928. u židovskoj obitelji u bolnici Lying-In na Manhattanu, kao prvo od dvoje djece u obitelji Jacquesa Kubricka (1901.-1985.) i njegove žene Gertrude (djevojački Perveler, 1903.-1985.). Njegova sestra, Barbara, rođena je 1934. Jacques Kubrick, čiji su roditelji bili židovski imigranti austrijskog i poljskog podrijetla, bio je liječnik.
Otac ga je naučio igrati šah kad mu je bilo dvanaest godina; igra mu je ostala životna opsesija. Kad je Stanleyju bilo trinaest godina, Jacques Kubrick kupio mu je Graflex fotoaparat, što je potaklo Kubrickovu fascinaciju fotografijom. Osim toga, bio je zainteresiran za jazz te je nakratko bio i bubnjar.
Kubrick je od 1941. do 1945. pohađao srednju školu William Howard Taft. Bio je loš učenik. Na maturi, 1945., kad su se vojnici vraćali iz 2. svjetskog rata i počeli popunjavati fakultete, njegove slabe ocjene odnijele su nadu za više obrazovanje. Kubrick je u kasnijem životu prezirno govorio o svojem obrazovanju i obrazovanju općenito, naglasujući kako ga ništa u školi nije zanimalo. Roditelji su ga na godinu poslali rođacima u Los Angeles u nadi da će to pomoći njegovim akademskim vještinama.
U srednjoj školi je jednu godinu bio izabran za službenog školskog fotografa. 1946. je kratko pohađao City College of New York (CCNY), a zatim odustao. Nakon škole počeo je raditi te prodao seriju fotografija časopisu Look u New Yorku. Svoj dohodak je nadomještao igrajući šah za male iznose u Washington Square Parku i po raznim šahovskim klubovima na Manhattanu.[3] 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007.
Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil.

Zaštitni znakovi

Filmovi Stanleyja Kubricka imaju nekoliko prepoznatljivih karakteristika. Svi osim njegova prva dva dugometražna filma i Odiseje adaptirana su iz postojećih romana, a često je pisao scenarije u suradnji s drugim piscima (obično romanopiscima ili novinarom u slučaju Full Metal Jacket) koji nisu imali scenarističkog iskustva.[38] Mnogi od njegovih filmova uključuju pripovijedanje koje je ponekad preuzeto izravno iz romana. Sa ili bez pripovijedanja, svi njegovi filmovi imaju karakter materijala na koji se gleda iz određenog kuta. Završavanje filmova s karticom "The End" izašlo je iz upotrebe s dolaskom dugih odjavnih špica, ali ju je Kubrick nastavio stavljati na kraj špice, dugo vremena nakon što ju je većina filmske industrije prestala upotrebljavati. Njegove špice uvijek su niz slajdova. Njegova jedina pokretna špica bila je ona uvodna za isijavanje.
Počevši s 2001: Odiseja u svemiru, svi njegovi filmovi osim Full Metal Jacket koriste prethodno snimljenu klasičnu glazbu, koju je u dva slučaja elektronski izmijenila Wendy Carlos. Često je koristio i vesele pop zvukove kao sredstvo ironije tijekom scena koje prikazuju uništavanje i destrukciju, posebno u završnim špicama ili završnim sekvencama filma.
U svojoj recenziji Full Metal Jacket, Roger Ebert[41] je primijetio kako se u mnogim završnim špicama Kubrickovih filmova nalazi glava lika okrenuta prema dolje dok su mu oči uperene prema gore. Kubrick je koristio i široke kuteve, prateće kadrove likova, zumirajuće kadrove i kadrove koji se spuštaju između visokih paralelnih zidova.
Svi njegovi filmovi imaju scenu snimljenu u kupaonici ili tik ispred nje. Pomalo je čudno kako je najcitiraniji primjer toga iz Odiseje kad dr. Floyd dođe u neugodan položaj u zahodu nulte gravitacije na putu prema Mjesecu, a da se nikad ne navodi istraživanje kupaonice koje provodi David Bowman još odjeven u svemirsko odijelo nakon svoga putovanja kroz Star Gate.

Ostavština

Kubrick je u svojem životu snimio samo trinaest filmova. Njegov opus je malen u odnosu na doprinose njegovih suvremenika kao što su John Ford i Federico Fellini, čemu je djelomično razlog bila njegova metodična predanost svakom aspektu filmske produkcije. Veliki broj njegovih filmova priznati su kao klasici unutar njihova žanra. 2001: Odiseja u svemiru osvojio je brojne tehničke nagrade, uključujući BAFTA nagradu za fotografiju Geoffreyja Unswortha i Oscar za vizualne efekte, koji je primio Kubrick kao redatelj specijalnih efekata filma. Pet njegovih filmova nominirani su za Oscare u raznim kategorijama, uključujući najbolji film za Dr. Strangelovea, Paklenu naranču, Barryja Lyndona i najboljeg redatelja za 2001: Odiseja u svemiru, Dr. Strangelovea, Paklenu naranču i Barryja Lyndona.
Za Kubricka, pisani dijalog je jedan od elemenata koji se mora dovesti u ravnotežu s pozadinom (setovi, gluma i osvjetljenje), glazbom i pogotovo montažom. Inspiriran raspravom o filmskoj glumi Vsevoloda Pudovkina, Kubrick je shvatio da montažer može stvoriti izvedbu u sobi za montažu i često ponovno režirati film.
Kako je objasnio novinaru,
"Sve na filmu potječe od nečeg drugog. Pisanje je, naravno, pisanje, gluma dolazi iz kazališta, a snimanje potječe od fotografije. Montaža je jedinstvena za film. Nešto možete vidjeti iz raznih kuteva gledanja gotovo u isto vrijeme što stvara novo iskustvo."
Prema tome, Kubrickova metoda djelovanja postala je potraga za zamišljenom vizijom u montažnom studiju kako bi svi elementi filma postali dostupni za konačno oblikovanje. Cijena te metode, počevši sa Spartakom, bilo je beskrajno presnimavanje scena što je bilo iscrpna istraga svih varijacija snimljenog. To mu je omogućilo da u montažnu sobu dođe s više opcija određene scene. Jonathan Baxter je napisao:
Umjesto traženja intelektualne kralježnice filma u scenariju prije početka rada, Kubrick je smatrao kako je njegov način kretanja prema konačnoj verziji filma snimanje svake scene iz različitih kuteva i zahtjevanje ponavljanja svake rečenice. Tada je u nekoliko mjeseci aranžirao i reaaranžirao tisuće djelića filma kako bi udovoljili viziji koja se zapravo tek tijekom montaže počela javljati.
Suvremeni redatelji kao što su Martin Scorsese, Steven Spielberg i Ridley Scott naveli su Kubricka kao izvor inspiracije, a u slučaju Spielberga, i suradnje.Kubrickovo inventivno i jedinstveno kretanje kamere i kadriranje često su ponavljali drugi filmski redatelji, a primjer Jonathan Glazer, čiji film Rođenje sadrži mnoge vizualne reference na Kubricka.
Dva autora primijetila su kako crtana serija Simpsoni vrvi raznim referencama na Kubrickove filmove, posebno na Odiseju i Paklenu naranču, ali i na Spartaka, Dr. Strangelovea i Isijavanje. Gary Westfall u The Greenwood Encyclopedia of Science Fiction and Fantasy piše da, iako su reference na "fantastičnu fikciju" u Simpsonimaobilne, "dva su majstora žanra čiji utjecaj na Simpsone nadmašuje sve ostale: Stanley Kubrick i Edgar Allan Poe".[48] John Alberti u Leaving Springfield: The Simpsons and the Possibility of Oppositional Culture piše o...
... gotovo opsesivnim referencama na filmove Stanleyja Kubricka. Čini se kako je primanje ovih filmova u panteon intertekstualnih aluzija serije konačno označilo njihov ulaz na najdublju podsvjesnu razinu globalnog uma popularne kulture.

Karakter

Kubrick često nije bio spreman govoriti o osobnim stvarima u javnosti, ili uopće javno nastupati. Njegov imidž u medijima varirao je od povučenog genija do megalomanskog luđaka koji se otuđio od svijeta.Od njegove smrti, Kubrickovi prijatelji i obitelj su to poricali. Kubrick je očito iza sebe ostavio čvrstu obitelj i mnogo bliskih prijatelja. Mnogi koji su radili s njim za njega su imali samo riječi hvale.
Glasine o njegovoj povučenosti su većim dijelom mit, a vjerojatno je nastao zbog njegove nesklonosti da putuje igdje iz St. Albansa. Kubrick se bojao letenjapa je rijetko napuštao Englesku u zadnjih četrdeset godina svog života. Klonio se i holivudske medijske mašinerije, što je rezultiralo time da su ga mediji rijetko i spominjali. Nakon kupnje imanja Childwickbury Manor u Hertfordshireu u Engleskoj, Kubrick je organizirao život tako da ne pati ni obitelj ni posao. Kupio je najmoderniju opremu za montažu te je posjedovao sve kamere kojima je snimao. Djeca i životinje ulazili bi i izlazili iz sobe dok je radio na scenariju ili se sastajao s glumcem. Njegov izgled zadnjih godina nije bio dobro poznat, a Britanac po imenu Alan Conway uspješno ga je oponašao što mu je omogućilo da se upozna s raznim slavnim glumcima i uđe u otmjene klubove.
Conway je predmet filma Colour Me Kubrick (2005.), kojeg je napisao Kubrickov pomoćnik Anthony Frewin, a režirao Brian Cook, koji je 25 godina bio Kubrickov pomoćni redatelj.
Kubrick je neprestano bio u kontaktu s članovima obitelji i poslovnim partnerima, često preko telefona, a suradnike je često zvao u svaka doba za razgovore koji bi trajali od manje od minute do nekoliko sati. Mnogi Kubrickovi štovatelji i prijatelji govorili su poslije njegove smrti o ovim razgovorima uz veliko uzbuđenje i nostalgiju, posebno Michael Herr i Steven Spielberg. U svojim memoarima o Kubricku, Herr je rekao kako deseci ljudi tvrde da su razgovarali s Kubrickom na dan kad je umro te je dodao, "Svima im vjerujem." Kubrick je često u svoju kuću pozivao razne ljude, od glumaca i dobrih prijatelja do redatelja štovatelja, pisaca i intelektualaca.
Malo je poznato da je Kubrick volio životinje. Imao je mnogo pasa i mačaka te im je posvećivao mnogo vremena.
Christiane, Kubrickova udovica, napisala je u svojoj verziji knjige Stanley Kubrick: A Life In Pictures da je dovodio mačke u sobu za montažu kako bi proveo s njima vrijeme koje je izgubio na snimanju. Matthew Modine se prisjetio kako je Kubrick bio veoma uzrujan kad je obitelj zečeva slučajno ubijena tijekom snimanja Full Metal Jacketa. Bio je tako uzrujan da je otkazao snimanje do kraja dana. Philip Kaplan, jedan od Kubrickovih odvjetnika i prijatelja, izjavio je kako je Kubrick jednom odgodio sastanak s njim i još jednim odvjetnikom koji je došao u London iz SAD-a kako bi se sastao s njim u zadnji trenutak jer je proveo cijelu noć s umirućom mačkom te nije bio u stanju doći.
Govorilo se da je Kubrick netaktičan i bezobrazan prema mnogim ljudima s kojima je radio. Neki od Kubrickovih suradnika zamjerili su mu hladnoću ili manjak suosjećanja za druge. Iako je tijekom snimanja postao dobar prijatelj sa zvijezdom Paklene naranče, Malcolmom McDowellom, naglo je prekinuo prijateljstvo nakon završetka produkcije. McDowell je bio jako pogođen zbog ovoga, a raskol između dvojice potrajao je do Kubrickove smrti.[57] Kubrick je otpustio SF pisca Briana Aldissa s nedovršenog projekta Umjetna inteligencija jer je ljetovao sa svojom obitelji, što je bilo kršenje ugovora, iako je projekt tada bio na čekanju. James Earl Jones, unatoč tome što se divio Kubricku na umjetničkom planu, govorio je o negativno o iskustvima sa snimanja Dr. Strangelovea, rekavši kako Kubrick nije poštovao glumce, a koristio se njima kao instrumentima u svojoj službi, ne dopuštavši im samostalnost.George C. Scott, koji se u prisjećanju divio Kubricku jer je navodno bio jedan od nekoliko ljudi koji su ga mogli rutinski potući u šahu, zamjerio mu je što je za konačnu verziju Dr. Strangelovea iskoristio njegove sugestivne izvedbe iako mu je rekao kako su to samo scene zagrijavanja koje se neće ni vidjeti.[59] Kubrickova ekipa govorila je kako je bio na zlu glasu zato što nikome nije davao komplimente te zato što je rijetko pokazivao štovanje za svoje suradnike u strahu da će postati samozadovoljni. Kubrick bi ih pohvalio tek nakon što bi film bio završen. Jedini glumci koje je Kubrick nazvao "genijalcima" bili su Peter Sellers, James Mason i Malcolm McDowell.
Michael Herr je, u inače pozitivnim memoarima o svojem prijateljstvu s Kubrickom, prigovorio kako je bio iznimno škrt i pohlepan kad je u pitanju novac. Naglasio je kako je Kubrick bio "užasna osoba za poslovanje" te da je do svoje smrti bio uzrujan kako je Jack Nicholson od Isijavanja zaradio više novca nego on.[60] Kirk Douglas je često govorio kako Kubrick nikad nije bio spreman na kompromise te da film mora biti njegovo remek-djelo, a ne rezultat timskog rada. Međutim, Douglas je dao na znanje kako se nije slagao s Kubrickom zbog njegovih negativnih izjava o Spartaku.
Iako mnogi suradnici nisu podnosili Kubricka, mnogi su o njemu govorili u pozitivnom svjetlu, uključujući suradnike i prijatelje kao što su Jack Nicholson, Diane Johnson, Tom Cruise, Joe Turkel, Con Pederson, Sterling Hayden, Scatman Crothers, Carl Solomon, Ryan O'Neal, Anthony Frewin, Ian Watson, John Milius, Jocelyn Pook, Sydney Pollack, R. Lee Ermey i drugi. Memoari Michaela Herra i knjiga Matthewa Modinea, Full Metal Jacket Diary, prikazali su Kubricka u drugom svjetlu: ljubaznijeg, razboritijeg i toplijeg nego od uobičajenog pogleda na njega, kao hladnog, zahtjevnog i bezličnog. Kad su Shelley Winters upitali što je mislila o njemu, odgovorila je: "Dar." Duvall, koja je u Isijavanju glumila Wendy, imala je neugodan odnos s Kubrickom, ali je u prisjećanju rekla kako je bilo sjajno iskustvo to što ju je učinio pametnijom - iako to nikad ne bi ponovila. Malcolm McDowell kasnije je rekao kako su neke njegove izjave o Kubricku bile "nepoštene" te ujedno "povik" Kubricku da obnove odnos.


Religija

Stanley Kubrick rođen je kao Židov, ali nikad nije prakticirao religiju kako mu ni roditelji nisu bili jako religiozni. Kad ga je Michael Ciment u intervjuu upitao je li imao religijski odgoj, Kubrick je odgovorio: "Ne, uopće ne."
Za Kubricka se često navodilo da je ateist. U intervjuu s Craigom McGregorom, rekao je:
Poslije 2001 sam se počeo zanimati za metafizičku tematiku. Bio bih jako iznenađen ako svemir nije ispunjen inteligencijom koja u usporedbi s našom izgleda kao božanska. Jako mi je uzbudljivo to što većinu svemira ne razumijemo te da postoji inteligencija neizmjerne veličine izvan Zemlje. To je nešto što me sve više zanima. To mi je jako uzbudljiva i zadovoljavajuća nada.
Kad ga je Eric Nordem u intervjuu za Playboy je li 2001: Odiseja u svemiru bio religiozan film, Kubrick je objasnio:
Reći ću kako je koncept Boga u srcu 2001, ali ne tradicionalna, antropomorfička slika Boga. Ne vjerujem ni u jednu zemaljsku monoteističku religiju, ali vjerujem da jedna može konstruirati intrigantnu znanstvenu definiciju Boga; kad shvatite činjenicu kako samo u našoj galaksiji postoji približno 100 milijardi zvijezda, te da je svaka zvijezda izvor života i da postoji otprilike 100 milijardi galaksija samo u vidljivom dijelu svemira. Dajte planetu stabilnu orbitu, da nije prevruće i prehladno, i nekoliko milijardi godina za kemijske reakcije nastale interakcijom sunčeve energije s kemikalijama na planetu i izvjesno je da će se pojaviti život u nekom obliku. Razumno je pretpostaviti da mora biti bezbroj milijardi takvih planeta gdje je nastao biološki život te da postoji mogućnost da se razvila neka inteligencija. Sunce je stara zvijezda, a njezini planeti su samo djeca po kozmičkim godinama, pa se čini mogućim da postoje milijarde planeta u svemiru ne samo gdje je inteligencija niža od čovjekove, nego onih gdje je i jednaka, pa i oni gdje gdje je ona milijunima godina ispred nas. Kad pomislite na golemi tehnološki napredak koji je čovjek ostvario u nekoliko milenija - manje od mikrosekunde u kronologiji svemira - možete li zamisliti evolucijski razvitak mnogo starijih formi života? Morali su napredovati od bioloških vrsta s krhkim ljuskama u besmrtna bića - i tada, nakon bezbroj vijekova, mogli su se iz kukuljica transformirati u bića čiste energije i duha. Njhovi potencijali bili bi neograničeni, a njihova inteligencija neshvatljiva ljudima.
U istom je intervjuu okrivio slabu kritičku ocjenu Odiseje radi sljedećeg
Vjerojatno postoji određeni element intelektualaca koji je tako dogmatično ateistički i materijalistički ili vezan sa Zemlju da mu se ideja o ogromnosti svemira i misterijama inteligencije u njemu čine kao anatema.
Kad ga je William Kloman u intervjuu za New York Times upitao o manjku dijaloga u 2001, Kubrick je objasnio:
Nema sumnje da se ovakva priča ne bi mogla ispričati riječima. U filmu ima 46 minuta dijaloga i 113 minuta scena bez dijaloga. Postoje neka područja osjećaja i stvarnosti-ili nestvarnosti ili najdublje žudnje, kako god hoćete-koja se ne mogu dočarati riječima. Glazba može doprijeti do tih područja. Slikarstvo također. Neverbalni izrazi to mogu. Ali riječi su užasna luđačka košulja. Zanimljivo je koliko zatvorenika zamjeri kad im je olabavite ili skinete. Postoji strana ljudske osobnosti koja nekako osjeća kad kozmička istina možda laže, ne laže u kategorijama A, B, C, D. Laže u nekim misterioznim, nepoznatim aspektima misli i života i iskustva. Čovjek je uvijek odgovarao na to. Religija, mitologija, alegorije - bili su uvijek načini kako čovjek odgovara na to. S racionalizmom, moderni čovjek to pokušava eliminirati i uspješno riješiti neke religijske nedoumice. Ono što se sada događa na filmu i u popularnoj glazbi je reakcija na zagušljiva ograničenja racionalizma.
Stephen King sjetio je se kako ga je Kubrick zvao kasno u noći dok je snimao Isijavanje i pitao ga: "Vjeruješ li u Boga?" King je rekao da je odgovorio. "Jesam", ali postoje tri različite verzije onoga što je slijedilo. Prvo je rekao kako mu Kubrick poklopio slušalicu. U drugoj prilici je tvrdio da je Kubrick rekao, "Znao sam", i tada mu poklopio. Treći put je King rekao, prije nego je poklopio, "Ne, mislim da Bog ne postoji". U novijim intervjuima, King je predstavio još jednu verziju priče o "Bogu", prema kojoj Kubrick nazove pisca i upita ga misli li da su priče o duhovima optimistične jer sve sugeriraju kako postoji život nakon smrti. King odgovara, "Što je s paklom?" Nastaje stanka, a Kubrick kaže, "Ne vjerujem u pakao."
Konačno, na stranici alt.movies.kubrick su pitali Katharinu Kubrick Hobbs je li Stanley Kubrick vjerovao u Boga. Ovo je njezin odogovor:
Hmm, škakljivo. Mislim da je vjerovao u nešto, ako razumijete što hoću reći. Zapravo, bio je pomalo fatalist, ali je bio jako praznovjeran. Prava mješavina prirode i odgoja. Ne znam u što je točno vjerovao, vjerojatno bi rekao kako nikad nitko neće biti siguran te da bi bilo arogantno uopće pretpostaviti da bi itko mogao znati. Jednom sam ga upitala o Isijavanju, je li vjerovao u duhove. Rekao je kako bi bilo lijepo da je "bilo" duhova, što bi dalo naslutiti da ima nečeg poslije smrti. Uvijek smo slavili Božić i imali veliko božićno drvce.
U dokumentarcu Stanley Kubrick: A Life in Pictures, Jack Nicholson se prisjetio da je Kubrick rekao kako je Isijavanje u biti optimistična priča jer "svaka priča koja kaže da postoji nešto nakon smrti je u biti optimistična."


Ova tablica ograničena je na Oscare, Zlatne globuse i BAFTA nagrade.
Kubrick je bio nominiran i osvojio nagrade raznih društava filmskih kritičara, filmskih festivala te Ceha američkih scenarista i Ceha američkih redatelja.
U SF svijetu, Kubrick je tri puta osvojio posebnu nagradu Hugo. Još je četiri puta bio nominiran (uz jednu pobjedu) za Nagradu Saturn, koja nije ni postojala kad je osvojio tri Hugo nagrade.
Najmanje nagrađeni Kubrickovi filmovi su Uzaludna pljačka iz 1956. i Isijavanje iz 1980. koji je jedini bio nominiran za četiri gore spomenute nagrade Saturn, od čega je osvojio jednu. Osim toga, Isijavanje je jedini Kubrickov film koji je ikad nominiran za zloglasnu Zlatnu malinu za najgori element filma. Bio je nominiran za dvije.


Godina Film Nagrade
1953. Strah i želja

1955. Poljubac ubojice

1956. Uzaludna pljačka Nominiran za BAFTA-u: Najbolji film

1957. Staze slave Nominiran za BAFTA-u: Najbolji film

1960. Spartak Nominiran za 6 Oscara, 4 osvojena: Najbolji sporedni glumac, Najbolja scenografija, Najbolja fotografija, Najbolji dizajn kostima, Najbolja montaža, Najbolji originalni glazbeni broj
Nominiran za 6 Zlatnih globusa, 1 osvojen: Najbolji dramski film, Najbolji glumac u drami, Najbolji redatelj, Najbolji originalni glazbeni broj, Najbolji sporedni glumac
Nominiran za BAFTA-u: Najbolji film

1962. Lolita Nominiran za Oscara: Najbolji adaptirani scenarij
Nominiran za 5 Zlatnih globusa, 1 osvojen: Najbolja nova glumica, Najbolji glumac u drami, Najbolja glumica u drami, Najbolji redatelj, Najbolji sporedni glumac
Nominiran za BAFTA-u: Najbolji glumac

1964. Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu Nominiran za 4 Oscara: Najbolji glumac, Najbolji redatelj, Najbolji film, Najbolji adaptirani scenarij
Nominiran za 6 BAFTA nagrada, 3 osvojene: Najbolja britanska scenografija, Najbolji britanski film, Najbolji film, Najbolji britanski glumac, Najbolji britanski scenarij, Najbolji strani glumac

1968. 2001: Odiseja u svemiru Nominiran za 4 Oscara, 1 osvojen: Najbolji specijalni efekti, Najbolji redatelj, Najbolja scenografija, Najbolji originalni scenarij
Nominiran za 4 BAFTA-e, 3 osvojene: Najbolja scenografija, Najbolja fotografija, Najbolji zvuk, Najbolji film

1971. Paklena naranča Nominiran za 4 Oscara: Najbolji redatelj, Najbolja montaža, Najbolji film, Najbolji adaptirani scenarij
Nominiran za 3 Zlatna globusa: Najbolji redatelj, Najbolji dramski film, Najbolji glumac u drami
Nominiran za 7 BAFTA nagrada: Najbolja scenografija, Najbolja fotografija, Najbolja režija, Najbolji film, Najbolja montaža, Najbolji scenarij, Najbolji zvuk

1975. Barry Lyndon Nominiran za 7 Oscara, 4 osvojena: Najbolja scenografija, Najbolja fotografija, Najbolji dizajn kostima, Najbolji originalni glazbeni broj, Najbolji redatelj, Najbolji film, Najbolji adaptirani scenarij
Nominated za 2 Zlatna globusa: Najbolji redatelj, Najbolji dramski film
Nominiran 5 BAFTA nagrada, 2 osvojene: Najbolja fotografija, Najbolja režija, Najbolja scenografija, Najbolji dizajn kostima, Najbolji film

1980. Isijavanje

1987. Full Metal Jacket Nominiran za Oscara: Najbolji adaptirani scenarij
Nominiran za Zlatni globus: Najbolji sporedni glumac
Nominiran za 2 BAFTA nagrade: Najbolji zvuk, Najbolji specijalni efekti

1999. Oči širom zatvorene Nominiran za Zlatni globus: Najbolji originalni glazbeni broj

Izvor
[Vrh] Go down
 
Stanley Kubrick
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Društvo i zabava :: Mediji i film :: Filmski svijet-
Forum(o)Bir: