Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share
 

 Rudjer Boskovic

Go down 
Autor/icaPoruka
Gost
Gost



Rudjer Boskovic Empty
PostajNaslov: Rudjer Boskovic   Rudjer Boskovic I_icon_minitime5/11/2010, 21:30

Rudjer Boskovic Portret-boskovic

(1711-1787), dubrovački naučnik i diplomata


Rudjer Bošković rodjen je u Raguzi (Dubrovnik), a studirao je matematiku i fiziku u Rimu. Jedan je od prvih svetskih naučnika koji je prihvatio teoriju univerzalne gravitacije Isaka Njutna.
Veći deo života radio je u Rimu, ali je baš zbog Njutna otišao u Britaniju 1759, gde je imao priliku da se sretne sa brojnim naučnicima sveta, toga vremena. Britanskim naučnicima Bošković je bio dobro poznat po svojoj teoriji o atomizmu. Pored toga istakao se i kao hemičar, u domenima: kohezije, hemijskih afiniteta, krstalizacije, kao i u oblasti toplote. Za Boškovića je J.J. Thomson rekao da je dao najbolje objašnjenje o koheziji, koje je prihvaćeno u celom svetu.
Rudjer Bošković je značajno uticao na engleske naučnike: Dejvija, Fradeja, Maksvela, Kelvina, Tomsona. Tompson je takodje rekao da su Boškovićevi radovi bili toliko napredni i da su imali najveći uticaj za dalja istraživanja Devija i Fardeja. Rudjer Bošković je započeo, a Majkl Faradej završio teoriju hemijskih elemenata i elektrolita. U svoje vreme Bošković je publikovao 70 naučnih radova, u kojima je obuhvatio oblasti optike, gravitaciju, trigonometriju, astronomiju i meteorologiju. Istakavši se u domenima atomske teorije, za Boškovića je Maksvel napisao 1877. u časopisu "Natura" : “Najbolja stvar koju možemo učiniti je osloboditi se pojma nukleusa i zameniti ga atomom Rudjera Boškovića”. Lord Kelvin smatrao je da su Boškovićeve ideje apsolutne i da je njegova teorija neograničena.
Bošković se smatra pionirom nauke o geodeziji i on je prvi inicirao merenje zemljinih meridijana. Boravio je i u Francuskoj i postao član Francuske akademije nauka, a bio je i član Kraljevskog društva u Rimu. Uz sve što je učinio u nauci, izuzetno se zalagao za svoj kraj pa je tokom boravka u Rimu bio i zvanični diplomatski predstavnik Dubrovnika.
[Vrh] Go down
zjovan29
Početnik
Početnik
zjovan29

Female
Sagittarius Rat
Broj postova : 26
Godine : 58
Datum registracije : 22.09.2011

Rudjer Boskovic Empty
PostajNaslov: Re: Rudjer Boskovic   Rudjer Boskovic I_icon_minitime12/4/2011, 15:22


Ruđer Bošković otac kvantne teorije
Nobelovac Leon Lederman je 1993. napisao: "Imao (je) još jednu zamisao, potpuno luđačku za osamnaesti vijek (a možda i za bilo koji drugi) ... Tvrdio je, ni manje ni više, da je materija sazdana od čestica koje nemaju nikakve dimenzije! Mi nađosmo, evo, prije dvadesetak godina, jednu česticu koja odgovara tom opisu. Nazvasmo je kvark ". Zašto je kemičar odlučio prkosi fizičarima?

Rudjer Boskovic Stoiljkovic
Dragoslav Stoiljković

Knjižica od osamdesetak stranica ("Ruđer Bošković - utemeljitelj suvremene znanosti", u izdanju Istraživačke stanice Petnica), izazvat buru među domaćim fizičarima. A tek među inozemnim, ako je budu pročitali?

Kemičar Dragoslav Stoiljković (nije u srodstvu s potpisanim novinarom), s Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu (doktorirao na polimerizaciji etilena), iznio je niz smjelih pretpostavki, pa i takvu da je Ruđer Bošković, ni manje ni više, položio temeljac za kvantnu teoriju, danas jednu od dvije prevladavajuće u fizici, koja opisuje svijet sićušnih čestica!

Iz kojih ste se pobuda upustili u zametno fizičarsko traganje i dokazivanje?


Kao mlad bio sam suočen s jednim vrlo važnim znanstvenim i industrijskim pitanjem koje su desetljećima prije toga pokušavali riješiti timovi znanstvenika u svijetu. Izlaz je pronađen, a putokaz mi je bila Boškovićeva teorija ...

Zar nije odveć odvažno u podnaslovu na koricama napisati: "utemeljitelj suvremene znanosti"? Kojim to znanstvenim nalazima opravdavate?


Takvo mišljenje dali su drugi znanstvenici. Ruđer Bošković je kumovao nastanku strukturne kemije (Williams, 1961), a njegova teorija je imala veliki utjecaj na sljedeće generacije fizičara i popločala put daljnjem razvoju (Bor, 1958). Drugi su požnjeli to što je on posijao dvije stotine godina ranije (Gill, 1941). Pojam polja sile imao je odlučujuću ulogu u razvitku fizike (Heisenberg, 1958), a njegove ideje su ključ za cjelokupnu suvremenu fiziku (Lederman, 1993).

Svoje najvažnije djelo "Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi" objavio je 1758. Ta teorija je u 18. i 19. stoljeću ispunjavala mnoge udžbenike i enciklopedije ... Brojni znanstvenici bili su sljedbenici te teorije: Amper, Koši, Fener, Priestley, Gej-Lisak. Faraday, DŽ. Tomson, V. Tomson (lord Kelvin), Mendeljejev, Helmholc, Herc, Maxwell, Lorenc, Davy, Bor, Heisenberg ... Umovi koji su velelepno zdanje suvremene znanosti gradili na temeljima učenja Ruđera Boškovića.

Ispostavlja se, prema onome što tvrdite, da je on prvi otac kvantne teorije? Čime to potkrepljujete?

On je smatrao da se pri smanjenju razmaka između dvije čestice naizmjenično smjenjuju privlačna (atraktivna) i odbojna (repulzivna) sila. Pri nekim razmacima su te sile izjednačene i tu se čestice nalaze u ravnotežnim položajima. I navodi da pri prelasku iz jednog u drugi ravnotežni položaj čestice dobivaju ili gube točno određenu količinu energije. Tako je postavio temeljac za otkriće kvantne teorije, koje je uslijedilo stoljeće i pol kasnije, čega nisu bili svjesni ni njeni začetnici (Plank, Einstein i Bohr).

U čemu je, pak, prethodio Nilsu Boru?


Na temelju svojeg zakona sila zapazio je da, ako bi pojedine čestice bile u središtu, neka treća bi mogla kružiti oko njih po određenim orbitalama. Crtao je orbitale i navodio da čestica može prelaziti s jedne na drugu ako primi ili izgubi određenu količinu energije.

Rudjer Boskovic Rudjerrrrrrrr
Ruđer Bošković

Krajem 19. stoljeća saznalo se da se atomi kemijskih elemenata sastoje od pozitivno i negativno nabijenih čestica. Postavilo se pitanje kako su razmještene u atomima. Joseph John Thomson je 1907. razmatrao razne modele, pa i tzv. planetarni: pozitivno naboj je u jezgru atoma, a elektroni kruže oko njega po određenim stazama. On navodi da je ideju preuzeo od Boškovića. Rutherford, bivši Tomsonov student i asistent, 1911. je opitima potvrdio "planetarni model", koji se danas naziva "Raderfordov model".

Nakon što je 1912. boravio sedam mjeseci kod Tomsona i četiri kod Rutherforda, Nils Bor je 1913. izračunao moguće orbitale elektrona, uz uvjet da oni mogu prijeći s jedne na drugu ako prime ili predaju određenu količinu (kvant) energije - na što je Bošković ukazao stoljeće i pol ranije. Danas se to zove "Borov model". Međutim, Henri Vincent Gil (1941) naziva ga "Bošković-Tomsonovom modelom", jer je prvi dao "suštinski element modernom shvaćanju atoma" i napominje da, kada se bude pisala povijest atomske teorije, ne bi bilo ispravno zanemariti doprinos Ruđera Boškovića.

A kako je nagovijestio postojanje kvarka, što mu u zaslugu pripisuje nobelovac Leon Lederman?

Nobelovac Leon Lederman je 1993. napisao da je Bošković imao "jednu zamisao, potpuno luđačku za osamnaesti vijek (a možda i za bilo koji drugi) ... Bošković je tvrdio, ni manje ni više, da je materija sazdana od čestica koje nemaju nikakve dimenzije! Mi nađosmo, evo, prije dvadesetak godina, jednu česticu koja odgovara tom opisu. Nazvasmo je kvark ".

Na kojim temeljima je suvremena znanost tek nedavno potkrijepila njegovu teoriju sila?


Ruđer Bošković je smatrao da jedan jedini zakon sila vrijedi za sve čestice, od elementarnih bezdimenzionih, poput točaka, do najsloženijih, sastavljenih od točaka. U knjizi sam naveo primjere da je suvremena znanost to potvrdila - teorijski i eksperimentalno - i to na nekoliko razina strukture tvari: od međudejstva nukleona (protoni i neutroni) u jezgri atoma do međudejstva atoma, molekula, makromolekula, nanočestica i koloida.

Otkuda u svemu tome Pavao Savić i Radivoj Kašanin, iako se na njega nisu ni pozvali?


Naši akademici su prije pola stoljeća osmislili teoriju o ponašanju materije na visokim pritiscima. Pokazali su da pri povećanju tlaka naizmjenično dolazi do postupne, a zatim skokovite promjene gustoće materije. Ovakvo ponašanje proizlazi iz Boškovićevog zakona sila. Počeci i krajevi skokova odgovaraju ravnotežnim položajima čestica, kada su izjednačene privlačne i odbojne sile.

I na kraju uvodite Hegela i Engelsa?

Ruđer Bošković je tvrdio da privlačenje i odbijanje imaju suštinsku ulogu u ponašanju materije. I mnogi drugi su slično mislili: Empedoklo, Holbah, Newton, Kant, Hegel i Engels. Boškovićev učenje se najbolje može razumjeti ako se dopuni njihovim shvaćanjima.

Zašto ga od 1920. izostavljaju u navođenju zaslužnih za objašnjenje strukture atoma? Nije li posrijedi zavjera šutnje?

Suvremena znanost nije izgrađena preko noći. Bilo je to "zidanje Skadra na Bojani", utemeljeno na učenju Ruđera Boškovića iz 18. stoljeća; građeno je i rušeno, nastavljeno u 19. iu najvećoj mjeri dovršeno u 20. stoleću. U tom zidanju su sudjelovale mnoge generacije, pa su jednostavno zaboravljeni temelji i tko ih je postavio. Zaslugom mnogih znanstvenika, Boškovićeva shvaćanja dopiru do nas kao eho minulih vremena, navodeći nas često da promišljamo njegovim mislima, a da toga nismo ni svjesni.

Možda se može govoriti io "zavjeri šutnje". Nisu rijetki primjeri da su znanstvenici iz razvijenih zemalja "gluhi i nijemi" za doprinose znanstvenika iz malih naroda. Žalosno je, međutim, što su naši ne samo "gluhi i nijemi", već i "slijepi" jer neće da vide koliko je on zaslužan.

Kakvu biste mu počast ukazali u Srbiji, a da se to ne izvrgne u nacionalno svojatanje po Boškovićev ocu, koji je bio srpski porijekla (a majka Talijanka)?

Smatram da bi 2011. trebalo posvetiti Ruđeru Boškoviću, jer je to jubilarna 300. godišnjica njegovog rođenja. Treba organizirati prigodne znanstvene skupove, predavanja, izložbe, tiskati knjige, objaviti članke ... Neophodno je u programe osnovnog, srednjeg i visokoškolskog obrazovanja uvesti nastavnu jedinicu koja tumači Boškovićev teoriju i njegov doprinos razvoju znanstvene misli.

Na kakav odjek je naišla knjiga?

Knjiga je tek izdana, pa je rano suditi. Međutim, mnoga moja predavanja i članci izazvali su iznenađenje, zapanjenost i oduševljenje slušatelja i čitatelja. Nadam se da će tako biti i kada pročitaju štivo koje objedinjuje sve članke i predavanja.

Stanko Stojiljković
[Vrh] Go down
 
Rudjer Boskovic
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Društvo i zabava :: Znanost :: Biografije znanstvenika-
Forum(o)Bir: