Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaFAQRegistracijaLogin

Share
 

 Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti?

Go down 
Autor/icaPoruka
Blizanka
Administratorica
Administratorica
Blizanka

Female
Gemini Broj postova : 77739
Godine : 169
Datum registracije : 21.01.2009

Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti? Empty
PostajNaslov: Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti?   Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti? I_icon_minitime7/14/2019, 22:10

FINANCIJSKA agencija (FINA) nasljednica je nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva. Preživjela je raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava te je danas kompanija u državnom vlasništvu, koja ima oko tri tisuće zaposlenih, a korisnici njenih “usluga”, bilo da se radi o poduzetnicima ili građanima, imaju uglavnom negativna iskustva te se sve češće i glasnije mogu čuti pozivi na njeno gašenje. Važno je reći da ništa slično FINA-i ne postoji nigdje u Europskoj uniji.
Poduzetnicima korištenje njihovih “usluga” koje uglavnom prisilno koriste značajno otežava poslovanje, a brojni građani su se imali prilike upoznati s njihovim radom kroz ovrhe i blokade računa. Možemo se prisjetiti i slučaja od prije nekoliko dana, kada je jedan mali poduzetnik snimio šaltersku djelatnicu FINA-e kako na službenom računalu usred radnog vremena proučava - nindža kornjače
"FINA je relikt socijalizma, na tržištu ne bi izdržala jedan jedini dan"

Marko Rakar, informatički i komunikacijski stručnjak, smatra da bi FINA-u trebalo ukinuti.

“FINA je relikt socijalističkog sustava i kao takva nema svoje mjesto niti ekvivalent u modernom društvu kapitalističkog uređenja. Oni ne obavljaju niti jednu jedinu funkciju koju ne bi bolje, brže i jeftinije obavila privatna tvrtka ili institucija. Većina njihovih "usluga" su usluge koje im je država dodijelila kroz administrativni monopol, a ako samo pogledate njihove djelatnosti, sasvim je jasno da je riječ o instituciji bez ikakvog jasnog fokusa koja poput hrčka sakuplja razne funkcije bez ikakve imalo suvisle strategije ili logike. Servisi koji su im dodijeljeni su primitivni, iznimno malo se ulaže u njihovu modernizaciju, usluga i podrška građanima i poduzetnicima efektivno ne postoji i oni su u biti tamo samo zato da kroz parafiskalne namete osiguraju plaću za tisuće ljudi koji tamo rade”, kaže Rakar.

U svom izvješću FINA navodi da im samo 25 posto prihoda dolazi od javnih ovlasti, dok se s druge strane stječe dojam da su monopolist, odnosno da poduzetnici njihove usluge moraju koristiti.

“FINA ne bi izdržala na tržištu jedan jedini dan da njihove tzv. "tržišne" djelatnosti nisu čvrsto uklesane u zakone. A one usluge koje oni i naprave tržišnima su u biti subvencionirane od strane onih zadataka koje proizlaze iz državnog dodijeljenog monopola pa su stoga nelojalna konkurencija privatnoj inicijativi jer u pokušaju da 'simuliraju' tržišno poslovanje objektivno rade dumping cijena. Nadam se da će se što prije pojaviti zainteresirana strana koja će to pitanje povući do Brisela kako bi nam Europska birokracija pomogla da FINA-u i druge slične institucije pozicioniramo tamo gdje im je i mjesto”, kaže Rakar.

"Naravno da je moguće ukinuti FINA-u"

Sve se češće mogu čuti zahtjevi za ukidanjem FINA-e, pogotovo od strane poduzetnika. Iako FINA danas obavlja mnoge poslove, Rakar kaže da je ne bi bilo problem ugasiti.

“Naravno da je moguće ukinuti FINA-u, to nije čak ni osobito teško. Treba to razdvojiti na nekoliko međusobno različitih elemenata. Kao prvo, sve doista tržišne djelatnosti treba jednostavno prodati - to biste mogli napraviti brzo i efikasno. Sve redundantne djelatnosti se mogu jednostavno ukinuti - građani vjerojatno ne znaju da FINA, između ostalog, glumi i telekom jer državnim tijelima daje uslugu pristupa internetu. Oni to rade tako da kablove iznajmljuju od telekoma jer nemaju u svom posjedu vjerojatno niti jednog jedinog metra kabela, na to uključe svoju odavno amortiziranu opremu i onda to uz neku proviziju prodaju dalje državnim institucijama po cijenama koje su nerijetko daleko veće od tržišne cijene iste usluge", tumači Rakar.

"Zahvaljujući FINA-i smo najnazadnija zemlja Europe"

"A što se tiče drugih usluga poput ovrha, one su jednako dobro funkcionirale i ranije kada su bile kod banaka - dapače, moglo bi se reći da su funkcionirale bolje jer su banke daleko uslužnije, ažurnije i nisu se tada događale zloupotrebe koje su sada relativno učestale za što FINA-u naravno boli briga jer je sva odgovornost skinuta s njih. RGFI (Registar godišnjih financijskih izvještaja op.a.) osobito treba odmaknuti od njih što je prije moguće jer oni s jedne strane naplate tu uslugu od Državnog zavoda za statistiku za koga prikupljaju RGFI izvještaje poduzetnika, potom naplate tu istu uslugu od države za potrebe javnih registara, a potom s već plaćenim podacima prodaju te podatke zainteresiranim pravnim osobama i rade nelojalnu konkurenciju privatnim bonitetnim kućama", govori nam.

Osim toga FINA je nositelj digitalizacije ovog društva u posljednjih dvadesetak godina i sve što su postigli je da smo najnazadnija zemlja Europe pa je možda vrijeme da priliku damo nekom drugom jer su oni sami svojim suludima politikama i nevjerojatnim cijenama odgovorni za zaostajanje cijelog društva. FINA ukratko nema stvarno opravdanje da postoji nego, kao i u tisuću drugih situacija, naši političari nisu pronašli dovoljno hrabrosti i vizije da taj problem riješe jednom i zauvijek”, kaže Rakar.

"Ne vidim smisla niti razloga da FINA radi bilo koju tržišno dostupnu uslugu"

Računovođe su se svojedobno bunile da im FINA nuđenjem računovodstveno-knjigovodstvenih usluga stvara nelojalnu konkurenciju.

“FINA i dalje radi te usluge ali kao što sam to rekao, ne vidim smisla niti razloga da FINA radi bilo koju tržišno dostupnu uslugu. Ako već moraju postojati, njih treba svesti na najmanji mogući nazivnik, što je u biti da budu šalteri za državne usluge koje nije moguće napraviti elektronskim putem. Pitanje njihovog računovodstvenog-knjigovodstvenog servisa je osobito ironično jer je FINA pravni sljednik "SDK - službe društvenog knjigovodstva" i kao što vidite, oni trideset godina nakon što smo izišli iz socijalizma još uvijek nisu shvatili da su se vremena promijenila i da nam oni uopće nisu potrebni. Toliko o njihovoj viziji, strategiji i modernim vremenima”, kaže Rakar.

Državni servis vodi knjige, izrađuje pečate i natpise

Vesna Varšava, suosnivačica Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske, kaže da FINA-in računovodstveni servis predstavlja nelojalnu konkurenciju ostalima na tržištu jer ima pristup potencijalnim klijentima. No nije problematično samo to, već i to što FINA radi i druge stvari, poput izrade pečata, natpisa i dijela bankarskih i osiguravateljskih usluga.

“Računovodstveni servis u sklopu FINA-e nije sam po sebi konkurencija drugim poduzetnicima iz djelatnosti, ali predstavlja nelojalnu konkurenciju radi pristupa informacijama kao i potencijalnim klijentima. Svaki poduzetnik koji mora doći u FINA-u radi poslova vezanih uz otvaranje društva ujedno dobije reklamu ili ponudu za usluge FINA računovodstvenog servisa što je u svakom slučaju zloupotreba zakonom propisanih poslova za obavljanje gospodarske djelatnosti. Uz to je važno napomenuti da računovodstveni servis FINA-e ima pristup certifikatima i servisima koje vodi FINA, a koje ostali poduzetnici moraju plaćati, te su u povoljnijem položaju.

U svakom slučaju je nespojiva djelatnost agencije kao državnog servisa s obavljanjem gospodarske djelatnosti kako računovodstvenog servisa, tako i izrade pečata i natpisnih ploča i dijela bankarskih usluga ili usluga osiguranja.

Neophodna je izmjena Zakona o financijskoj agenciji i ponovno definiranje uloge agencije za državu uz prestanak obavljanja gospodarskog dijela poslovanja i djelatnosti koje postoje i slobodno se poduzetnički obavljaju”, kaže Varšava.

"Od početka nije definirano što bi bila zadaća FINA-e"

Varšava podsjeća da je zakonom kojim se regulira rad FINA-e bilo predviđeno izdvajanje djelatnosti koje se mogu komercijalizirati, no stvari su očito otišle u potpuno drugom smjeru.      

“Ključni problem u radu FINA-e je što se od početka njezinog postojanja nije definiralo što bi bila njezina osnovna zadaća i područje djelovanja pa su u djelatnosti predviđeni poslovi koji su međusobno nespojivi. U narednim godinama FINA je postala državni izdavatelj elektroničkih certifikata te voditelj od raznih očevidnika, registra pa sve do ovršnih i predstečajnih postupaka. Ustvari je nemoguće popisati sve djelatnosti koje FINA obavlja pošto obuhvaća sve, od najnaprednijih elektroničkih usluga do izrade pečata i natpisnih ploča", govori nam Varšava.

"Financijska agencija u ovom obliku ne može opstati i mora se profilirati i specijalizirati. Zakonom o financijskoj agenciji (čl.25.) je bilo predviđeno da se u roku od godine dana od osnivanja pripremi i predloži izdvajanje djelatnosti koje se mogu komercijalizirati i samostalno postojati na tržištu. Međutim nije predviđena naknadna mogućnost ili obveza profiliranja agencije i izdvajanje gospodarske djelatnosti od djelatnosti od interesa za državu”, kaže Varšava.

"FINA koristi svoj status državnog servisa i monopol za prikupljanje podataka koje kasnije prodaje"

Cijeli niz problema postoji u poslovanju FINA-e, upozorava Varšava. Od toga da traže od poduzetnika da im kroz statističke izvještaje daju i podatke koji ne spadaju u statistiku, a koji se poslije prodaju, do toga da se fizičkim i pravnim osobama naplaćuju informacije o blokadama. Tu su i zastarjela programska rješenja koja poduzetnicima stvaraju ogromne komplikacije u poslovanju i, naravno, troškove.

“FINA uvelike koristi svoj status državnog servisa te koristi monopol za prikupljanje podataka i informacija za svoju gospodarsku djelatnost. Najbolji primjer za to su statistički izvještaji kao i izvještaji za javnu objavu za trgovačka društva i ostale obveznike predaje koje FINA prikuplja i obrađuje prema drugim zakonima i propisima, a u propisane obrasce samoinicijativno kao obavezne podatke traži podatke o poduzetnicima koji su im interesantni za gospodarsku djelatnost prodaje podataka privatnim naručiteljima", kaže naša sugovornica.

"Prisiljeni smo koristiti FINA-ine usluge"

"Poduzetnici i ostali obveznici predaje obrasca dužni su platiti predaju i obradu obveznih izvještaja s podacima o npr. broju telefona ili email adrese koja nije statistički podatak, a obavezan je samo radi gospodarske djelatnosti prodaje podataka privatnim naručiteljima. Uz to svaka fizička ili pravna osoba mora platiti izvadak iz registra ili očevidnika za uvid u svoje podatke. Tako se dešava da u slučaju blokade blokirani ne može saznati tko ga je i s koje osnove ovršio i je li FINA opravdano tražila zapljenu sredstava bez plaćanja naknade. Ukoliko se utvrdi da je ovrha neopravdana, FINA je zaradila na naknadi za pristup informacijama kao i naknadu za provođenje ovrhe, tako da ovršeni ponekad i bez osnove uz izgubljeno vrijeme ima i troškove FINA-e koji se naplaćuju bez osnove", rekla je Varšava za Index.

Programska rješenja koja koristi FINA su zastarjela i prekomplicirana, pa poduzetnici troše dane i sate rada informatičkih stručnjaka dok prilagode svoje resurse nesmetanom korištenju poslovnih certifikata. Poslovni certifikati izdaju se na dva medija, na kartici i sticku, koja su paralelno neupotrebljiva na istom računalu – odnosno postoji točan slijed radnji koje treba ispoštovati kako bi se upogonila oba medija i uvijek je upitno hoće li raditi", tumači Varšava.

"Za bilo kakve izmjene u postojećim certifikatima poduzetnik mora osobno odlaziti u FINA i osobno podnositi papirnate zahtjeve, dok se ne priznaju dokumenti digitalno ispunjeni i digitalno potpisani putem certifikata koji je sama FINA izdala. Ukratko, prisiljeni smo koristiti FINA-ine usluge – kupnju FINA-inog certifikata za spajanje na e-Poreznu, Lana mirovinsko aplikaciju za prijave/odjave radnika, Intrastat carinske uprave, zatim plaćanje javne objave financijskih izvješća, plaćanje predujma naknade za provođenje ovrhe i slično. Poduzetnici koji naplaćuju gotovinom ili karticama moraju kupiti fiskalni certifikat, oni koji posluju s proračunskim korisnicima moraju slati e-račune”, zaključuje naša sugovornica.Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti? 50a81792-272e-4b39-a644-26a33e9b8327-kombo1
izvor

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo



Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti? Admin10
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-po
 
Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti?
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Najnovije aktualnosti :: Vijesti-
Forum(o)Bir: