Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share
 

 Stare sorte krumpira dolaze u modu

Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Administrator
Administrator
Goran

Male
Cancer Rooster
Broj postova : 87086
Godine : 38
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Stare sorte krumpira dolaze u modu Empty
PostajNaslov: Stare sorte krumpira dolaze u modu   Stare sorte krumpira dolaze u modu I_icon_minitime2/28/2016, 19:29

Zemlja krumpira Njemačka je zabrinuta zbog sve manje sorti omiljenog gomolja na tržištu. No polako se na tržište vraćaju i zaboravljene vrste krumpira za mnoge neobičnog oblika i okusa
Stare sorte krumpira dolaze u modu Krumpir_wiki
Svako jutro Michael Leers rasklapa svoj štand na nekoj od tržnica diljem Njemačke. I ponosno baca pogled na svoju robu - krumpire. No umjesto dvije-tri sorte koliko ih obično prodavači nude, Leers se može pohvaliti s preko stotinu sorti. „Mi ove egzotične sorte nudimo već drugu godinu zaredom i reakcija mušterija je fenomenalna", kaže Leers.

Kancelar na tanjuru

Jedna starija gospođa pita za „sigelindu iz treseta", jednu sjevernonjemačku sortu krumpira koja spada među poznatije starije sorte. No za „meklemburšku šarulju" je malo tko čuo. Egzotičan je i izgled: plavičasta kora prošarana žutim šarama. I „plavi šveđanin" je drugačije boje od uobičajene: iznutra je ljubičast. I „crna mađarica" je iznutra drugačije od svojih srodnika iz supermarketa. Egzotična imena nisu nebitan dio marketinške strategije. „Ime prodaje", kaže Leers i pokazuje na sortu „kancelar" koja je tako nazvana u čast prvog kancelara Bismarcka u 19. stoljeću. No na dulje staze je ipak presudan ukus gomoljike.

Jelo sirotinje

A on je mnogo intenzivniji od današnjih sorti kod kojih na površinu jedino izbija brašnasti okus. I oblici igraju ulogu pri odabiru. "Stare sorte je najbolje kuhati i konzumirati zajedno s korom koja čuva najviše okusa", objašnjava Leers. Krumpir je u Njemačkoj, nakon što poslije otkrića američkog kontinenta dospio u Europu, postao, slično kao i u ostalim europskim zemljama s tlom slabijeg kvaliteta poput Irske, glavna prehrambena namirnica sirotinje. Prednost nove biljke je ta što nije tako osjetljiva poput žitarica i uspijeva na tlima gdje druge kulturne biljke ne bi imale izgleda poput tresetišta kojim su pokriveni dobri dijelovi sjeverne Njemačke. U međuvremenu je tržište zasićeno industrijskim sortama a egzotični krumpiri iz prošlosti su preživjeli zahvaljujući manjem broju entuzijasta koji su i dalje u svojim vrtovima održavali tradiciju.

Raznovrsnošću do boljeg ukusa

Najveću kolekciju egzotičnih krumpira posjeduje institut GLKS, smješten u tradicionalnoj pokrajini krumpira Mecklenburg-Vorpommernu. Ovdje se u tekućem dušiku čuva oko 2.600 zaboravljenih sorti. Međunarodni institut za krumpir u postojbini ove biljke, Limi u Peruu čuva čak 5.000 različitih sorti. Sorte prilagođene gruboj klimi Anda zanimljive su i njemačkim poljoprivrednicima s bio-certifikatom poput Karstena Ellenberga iz Donje Saske. On egzotične sorte križa s uobičajenima i tako nastaju nove generacije krumpira neuobičajenih naziva poput "crvene pantere", "crvene amalije" ili "violete". I Michael Leers nudi sorte s ovih polja. Njegova preporuka: više različitih sorti jednostavno narezati i ispeći u tavi. "Tek se tada osjeti različitost okusa i tekstura. Pravi užitak".

metro portal

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
 
Stare sorte krumpira dolaze u modu
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Planet Zemlja :: Vrtlarstvo,voćarstvo i uređenje dvorišta :: Vrtlarstvo, voćarstvo-
Forum(o)Bir: