Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share
 

 Dobri dupin

Go down 
Autor/icaPoruka
Kikica
VIP član
Kikica

Female
Taurus Goat
Broj postova : 44696
Godine : 40
Datum registracije : 04.03.2009

Dobri dupin Empty
PostajNaslov: Dobri dupin   Dobri dupin I_icon_minitime3/28/2012, 09:29

Dobri dupin 800px-Bottlenose_Dolphin_KSC04pd0178

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.
Red kitovi (Cetacea) dijeli se u tri skupine koje se međusobno bitno razlikuju. U prvu, prastaru skupina spadaju vrste poznate samo po fosilnim ostacima. To su prakitovi (Achaeoceti). Kod nas su fosilni ostaci kitova pronađeni kod Susedgrada i Vrapča u blizini Zagreba. Najpoznatiji od njih je Mesocetus Agrami ili zagrebački kitovac. Osim ovog kita opisane su i dvije vrste fosilnih dupina - Platanista croatica iz Susedgrada i Delphinapterus sp. iz Vrapča. U recentne ili danas živuće kitove spadaju dvije međusobno vrlo različite skupine. To su kitovi usani (Mysticeti) u koju spada svega desetak vrsta, a neki od njih su najveće ikad živuće životinje na Zemlji kao npr. plavetni kit (Balaenoptera musculus) dug i do 30 metara. Upravo ovu skupinu uobičajeno nazivamo kitovima. Treća skupina su kitovi zubani (Odontoceti). Kod ove skupine zubi su razvijeni u različitom obliku i broju, od svega nekoliko pa do više stotina, a služe im za hvatanje plijena. U kitove zubane pripada i porodica Delphinidae – dupini. S obzirom na tradicionalna imena koja svoje porijeklo imaju u davnoj prošlosti moguće je da imena nekih zubana unesu zabunu kako se radi o kitovima usanima (npr. kit ubojica kojeg danas sve češće zovemo orka).
Dobri dupin ima izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra. Dobri dupini, sa svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i društvene životinje.


Osnovne značajke

Dužina: do 3,6 metara
Težina: 150-500 kg
Životni vijek: do 50 godina
Zaštita vrste: Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (Narodne novine br. 31 od 9. svibnja 1995. g.) u Hrvatskoj su proglašeni posebno zaštićenom životinjskom vrstom kitovi (Cetacea), i to:
dobri dupin (Tursiops truncatus);
mali (obični) dupin (Delphiunus delphis);
sve ostale vrste kitova koji se zateknu u Jadranu
Za razliku od riba, dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona. Dobri dupini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. Najduže trajanje urona koje je izmjereno u Hrvatskoj je trajalo 6 minuta i 55 sekundi.

Razmnožavanje


Mladi se kote većinom tijekom ljeta, no čini se da su u ovom području okoti sinkronizirani i događaju se svake druge godine. Ženka, nakon dvanaest mjeseci skotnosti, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Majka i mladunče su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe. Mužjaci nisu aktivno uključeni u odgajanje mladih. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina, nakon čega ženka može imati mlado svakih 4 do 6 godina. Dobri dupini mogu živjeti i preko 50 godina.
Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja istječe pri porodu. Mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda čitava ta skupina gurka mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak. Dupini su kod poroda veoma ovisni o toj pomoći svojih srodnika.
Takvu pomoć pružaju i u slučaju ozlijeđenog dupina. Na njegovo zdvojno zapomaganje žure ostali dupini odmah u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode da pravodobno dođe do zraka.
Majka doji mladunca najmanje 16 mjeseci, tako da tek svake dvije do tri godine donosi na svijet novog mladunca. Vjerojatno se svaki put pari s nekim drugim mužjakom. Mladunac postaje potpuno samostalan nakon godinu i pol, a spolnu zrelost dostiže tek sa 6 godina.

Način života

Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog spola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za dupine je od životne važnosti.
Dupini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov "jezik", ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno "razgovaraju".

Hrana i način lova

Glavnu hranu dupina sačinjavaju različite vrste riba, glavonošci, mekušci pa i rakovi. Međutim, najčešće love ribe različitih veličina. Svoj način lova prilagođuju vrsti plijena koja im je u tom trenutku na raspolaganju. U području Lošinja dupini provode većinu svog vremena u potrazi za hranom, koju je često teško pronaći u dovoljnim količinama. U lovu i potrazi za hranom ostaju pod vodom oko 2-3 minute, ali u slučaju potrebe mogu ostati pod vodom i preko 6 minuta.
Zvuk ima ogromnu važnost u životu dupina. Koriste ga za traženje i hvatanje plijena, za komunikaciju s ostalima i za dobivanje akustične karte njihovog okoliša. Slušanje i analiza zvukova dupina predstavlja odlično sredstvo za istraživanje. Zvuci koje proizvode pružaju nam informacije o njihovoj aktivnosti ispod površine ili načinu hranjenja čak i kad nije moguće direktno promatrati njihovo ponašanje. Također zvuk je i jedan od zagađivača životnog prostora dupina jer se većina zvukova koje proizvode čamci, gliseri ili brodovi, posebno oni uzrokovani okretanjem propelera, preklapaju sa frekvencijama koje koriste dupini. To uzrokuje uznemiravanje tijekom njihovih dnevnih aktivnosti, ponekad prisiljavajući dupine da napuste najomiljenija područja za hranjenje i razmnožavanje. Zato je važno poštivati pravila ponašanja u blizini dupina.

Kad naiđu na veliko jato riba, skupi ih se na stotine i love zajedno, glasno se sporazumijevajući. Kad im se dupini približe, ribe pokušavaju pobjeći u raznim smjerovima, no dupini se međusobno "dovikuju" dajući si upute. Na taj način će ih stjerati u gusto jato koje bježi prema površini. No to je zamka, jer ih ondje opet čekaju dupini. Pretpostavlja se da ih pritom svojim glasanjem dodatno plaše.
Ako ribe plivaju na otvorenom moru pojedinačno ili u jatima, tada dupini love danju. U doba kad su takva jata rjeđa, dupini se upuštaju u noćni lov na razne mekušce i ribe koje žive na dnu mora. Čini se da dupine u lovu uvijek predvodi jedan član jata te da se pri traženju riba koriste svojim eholokacijskim sustavom.
Dobri dupini su zbog svoje prehrane često u izravnoj konkurenciji s ribarima. Dupini su poznati po svojoj znatiželji, zbog čega se ponekad zapliću u mreže, pogotovo mreže stajaćice. To je često uzrok prerane smrti ovih životinja.
Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta. Međutim ne postoji potpuna procjena broja jedinki u svijetu. U Sredozemlju trenutni broj se procjenjuje na manje od 10.000 jedinki. Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih dupina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti.

Wikipedia.com
[Vrh] Go down
Kikica
VIP član
Kikica

Female
Taurus Goat
Broj postova : 44696
Godine : 40
Datum registracije : 04.03.2009

Dobri dupin Empty
PostajNaslov: Re: Dobri dupin   Dobri dupin I_icon_minitime3/28/2012, 09:30

Dupini u Shark Bayu formiraju bande: Dovoljno su pametni pa ponekad "mijenjaju strane"

Dobri dupin Dupini-28032012-625dolphinswims.co.uk

Foto: dolphinswims.co.uk

MUŠKI dupini organiziraju se u saveze koji nalikuju na prave bande koje egzistiraju u ljudskom svijetu te čuvaju ženke od drugih skupina i povremeno "mijenjaju strane", prenosi BBC.

Skupina istraživača dupina u Shark Bayu u zapadnoj Australiji objašnjava da pojedine skupine pokrivaju vrlo velika područja svojim dnevnim kretanjima te se često susreću s drugim skupinama. Promatrani su u periodu od pet godina.

Dijele se u tri različite vrste saveza

Dr. Richard Connor, jedan od istraživača, otkrio je da ovi visokointeligentni morski sisavci žive u tzv. "otvorenom društvu". Mužjaci ne čuvaju teritorij već se kreću i pritom formiraju ono što Connor naziva "mozaikom raspona koji se preklapaju".

To što se dupini kreću u skupinama i često susreću s nepoznatim životinjama govori puno o njihovoj inteligenciji jer, kad jedna skupina sretne drugu, moraju odlučiti kako će reagirati. Istraživana skupina taj je problem rješavala organizirajući se u tri različite vrste saveza.

Prva vrsta saveza sastoji se od dva ili tri mužjaka koji rade zajedno kako bi prehranili i zaštitili trudne ženke u jatu. U drugoj vrsti saveza životinje u timovima od četiri do 14 mužjaka brane se ili napadaju drugu skupinu kako bi došli do ženki. Kad je u pitanju treća vrsta saveza dupini imaju "prijateljske odnose" između tih velikih skupina, udružuju se kako bi oformili vojske dupina te zajedno brane svoje ženke od drugih agresivnih skupina životinja.

Mijenjaju strane

Umjesto da automatski reagiraju po principu "mi protiv njih", dupini iz Shark Baya odlučuju kako će postupiti ovisno o situaciji te čak mogu i "promijeniti strane".

Dr. Connor za BBC je objasnio koliko životinje moraju biti pametne da bi funkcionirale u ovoj vrsti društvenog uređenja: "Osnovna ideja za evoluciju velikih mozgova je u tome da su oni na razvoj primorani kompleksnim društvenim odnosima".

Društvo s višestrukim razinama muških saveza razvili su samo ljudi i ovi dupini.

Index.hr
[Vrh] Go down
diya
Totalno relaxiran
diya

Female
Sagittarius Horse
Broj postova : 2526
Godine : 40
Datum registracije : 22.11.2011

Dobri dupin Empty
PostajNaslov: Re: Dobri dupin   Dobri dupin I_icon_minitime1/21/2014, 11:39

Dobri dupin - stalni posjetioc Parka prirode "Telašćica"

U Parku prirode "Telašćica", uz mnogobrojne druge aktivnosti, posjetiteljima je omogućen boravak u nedirnutoj prirodi. Na taj način stvara se svijest o vrednovanju okoliša te želja za zaštitom prirodnih ljepota ovog područja.

Posjetitelji ponekad imaju nesvakidašnju priliku uživati u druženju s porodicom dupina u akvatoriju parka. Taj neponovljiv doživljaj većina njih zabilježi kamerama i fotoaparatima, kako bi sačuvali uspomenu na jedan lijep i poseban dan.
Dobri dupini (Tursiops truncatus ) čest je gost vanjskog, ali i unutrašnjeg akvatorija parka. Oni su posljednji morski sisavci u Jadrana. Ostale vrste dupina i kitova ovdje borave samo povremeno. Procjenjuje se da u Jadranu živi oko 220 jedinki dobrog dupina.

Od 1995. godine dupini su u Hrvatskoj zaštićena vrsta, ali to nije dovoljno. Bez svijesti i poznavanja pravila ponašanja niti jedna zaštita na papiru ne može biti učinkovita: dupini se ne smiju proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati prema njima. Treba im se približiti vrlo sporo, držeći se paralelno s njihovim pravcem kretanja i izbjegavajući nagle promjene smjera i buku. Najbolje je ugasiti motor. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri. Prilikom napuštanja područja s dupinima, ubrzavati treba postupno i tek kada se oni nalaze na udaljenosti od 100 metara.
[Vrh] Go down
http://klaudiyya.blogspot.com/
Sponsored content




Dobri dupin Empty
PostajNaslov: Re: Dobri dupin   Dobri dupin I_icon_minitime

[Vrh] Go down
 
Dobri dupin
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Planet Zemlja :: Životinjski svijet :: Ispod vodene površine-
Forum(o)Bir: