Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaRegistracijaLogin

Share
 

 Ekološki uzgoj vinove loze

Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Administrator
Administrator
Goran

Male
Cancer Rooster
Broj postova : 87086
Godine : 38
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

Ekološki uzgoj vinove loze Empty
PostajNaslov: Ekološki uzgoj vinove loze   Ekološki uzgoj vinove loze I_icon_minitime11/15/2010, 10:15

Ekološki uzgoj vinove loze Images?q=tbn:ANd9GcSsz1Gxc0HX4FQ26BXP74SrovavKIUc_wPJgYAJrAzQY8Sx4Vav8Q

Ekološkom uzgoju posljednjih desetljeća daje se prednost pred konvencionalnim i integriranim načinima proizvodnje u svim tradicionalno vinogradarskim zemljama. Nasuprot tom europskom, a i svjetskom trendu, u Hrvatskoj je u sustavu ekološke proizvodnje svega 308 ha pod vinovom lozom. Žitelje Zadarske županije veseli činjenica da je veći dio tih površina upravo u našoj županiji (preko 80 ha).
Tko su naši ekološki vinogradari?
Najekološkije mjesto u Hrvatskoj, mjesto s najvećim brojem ekoloških proizvođača je Ravnokotarski, drevni Nadin. Željko, Mile i Slavko Vrsaljko, Božo, Ljubo, Martin, Veselko i Marko Glavić, Šime i Joso Škaulj,Ante Šestan, Milenko Nimčević,Lubo Brzoja i Živko Vinketa, njih 14 proizvođača na gotovo 50 ha proizvode vinsko grožđe po ekološkim principima, bez uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava, a kontrolirano od strane ovlaštenih nadzornih stanica.

U prilog kvalitete ovih vina govori i činjenica da su čak tri vina dobila oznaku „vrhunsko vino" („Nadinska rana" Željka Vrsaljka te „Cabernet sauvignon" i „Merlot" Šime Škaulja).

Iz vinograda Bože Bačića u Podgrađu, nadomak Benkovca dolazi nam četvrto vino s oznakom „vrhunsko", a proizvodnja se odvija na gotovo 18 ha od samog početka po ekološkim principima. Rajko Arbanas u Smilčiću, PZ Maslina i vino u Tinju, te Jurjević vina d.o.o. na otoku Silbi također proizvode ekološko vinsko grožđe.
Što je osobitost ekološke poljoprivredne proizvodnje?
Ekološka ili organska poljoprivredna proizvodnja je zakonski definirana kao « Poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima».

Upravo kemijska sredstva koja se koriste za borbu protiv bolesti i štetočina i uporaba mineralnih gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji su najveća smetnja održivom gospodarenju prirodnim resursima. Smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede možemo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje i konzumirati nadziran i označen proizvod.
Upisnik, čišćenje tla i nadzor
Sva ranije navedena gospodarstva koja su u sustav ekološke proizvodnje ušla upisom u Upisnik ekoloških proizvođača pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja morala su provesti 3 godine u tzv. «prijelazno organskoj - ekološkoj proizvodnji». Prijelazni period se određuje radi čišćenja tla, odnosno otklanjanja ostataka pesticida u tlu do pravilnikom određene prihvatljive razine i usvajanja agrotehnike ekovinogradarstva, jer samo u zdravom tlu raste zdrava biljka.

Stoga je kod ekološke proizvodnje nužno iz primjene isključiti ili staviti pod nadzor:
mineralna gnojiva i pesticide (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati), poliklorirane bifenile, atrazinske herbicide);
teške metale i potencijalno toksične elemente (kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt, nikal, bakar, krom i cink, ali i molibden, arsen, zlato, aluminij i dr.);
biostimulatore (hormonski preparati i tireostatici);
lijekove (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini);
nitrate i nitrite;
sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na «konvencionalan» način;
genetski modificirane organizme (biljne i životinjske).
Gnojidba u ekološkom vinogradarstvu nema samo ulogu osigurati vinovoj lozi hranjiva nego i poboljšati plodnost tla poticanjem aktivnosti živih organizama u tlu na aktivnost. Osim zelene gnojidbe leguminozama, u ekološkom vinogradarstvu primjenjuje se gnojidba stajskim gnojem, kompostom, kominom, slamom, komercijalnim organskim gnojivima (uz suglasnost nadzorne stanice), morskim algama i proizvodima od algi, biodinamičkim i homeopatskim preparatima. Količina biljkama dostupnog dušika u tlu ne smije biti veća od 70 kg/ha godišnje, odnosno 150 kg/ha u trogodišnjem razdoblju. Mineralna gnojiva dopuštena za dopunsku gnojidbu su kameno brašno poznatog sastava, kalij-magnezij, ali uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice, sirovi fosfati poznatog podrijetla i sastava s dopuštenim sadržajem teških metala, sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci, mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikroelementi (elementi u tragovima). Od aktivatora kompostiranja dopušteni su mikrobiološki aktivatori, biodinamični i biljni pripravci (čajevi, ekstrakti).
Posebnosti gnojidbe i zaštite ekonasada
U ekološkom vinogradarstvu iako je zabranjena uporaba sintetičkih sredstava ne znači da nije dopušteno nikakvo „prskanje". Loza se može tretirati sredstvima koja jačaju nespecifičnu otpornost biljaka i agroekološkog sustava, a nisu izravno usmjerene protiv bolesti i organizama životinjskog podrijetla: biljni preparati (čajevi i ekstrakti), preparati od algi, propolis, mlijeko i proizvodi od sirutke, homeopatski i biološko-dinamički preparati.

Jedna od najznačajnijih mjera u regulaciji bolesti i štetnika u vinogradu obzirom na izraziti monokulturni karakter je povećanje broja i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta pri čemu zatravljivanju pripada počasno mjesto. No, pri izboru zaštitnih sredstava bitno je odabrati ona koja ne narušavaju prirodnu ravnotežu u agroekološkom sustavu i ne opterećuju okoliš opasnim kemijskim tvarima.

Sigurnost i kvaliteta hrane je osnovni preduvjet za osvajanje ne samo domaćeg nego i globalnog tržišta, stoga pred nama stoji veliki izazov da krenemo od prijave postojeće ili nove proizvodnje nadzornoj stanici, a pritom ćemo se educirati i svladavati sve prepreke baš kao što to čine naši vinogradari sa početka priče.

Autor: Gordana Dragun

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
 
Ekološki uzgoj vinove loze
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Planet Zemlja :: Priroda i ekologija :: Poljoprivreda-
Forum(o)Bir: