Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaFAQRegistracijaLogin

Share | 
 

  Mudrost sjevernoameričkih indijanaca

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 20:58

Ludi Konj (1875.)

Ophodi se prema zemlji valjano: nju ti nisu dali tvoji roditelji, nju su ti pozajmila tvoja deca. Mi ne nasledujemo zemlju od naših predaka, mi je pozajmljujemo od naše dece. Ne može se prodati zemlja kojom ljudi hode.


Crni Los, Vrac Oglala Siouksa (1863-1950)

Primetili ste da je sve što Indijanci rade u krugu, zbog toga što Moc Sveta uvek radi u krugovima i sve pokušava da bude okruglo. Nebo je okruglo, i ja sam cuo da je zemlja okrugla kao lopta, a takve su i zvezde. Vetar, u svojoj najvecoj moci, je uragan (spirala). Ptice prave gnezda u krugovima, jer je njihova vera ista kao naša. Cak i godišnja doba prave veliki krug u svom menjanju i stalno se vracaju tamo gde su bila. Covekov život je krug od detinjstva ka detinjstvu, i tako je u svemu gde se (misticna) moc krece.


Vrano Stopalo, ratnik i besednik Crnih Stopala


Šta je život? To je treptaj svica u noci. To je dah bufala na zimskoj hladnoci. To je mala senka koja juri preko trave i nestaje na zalasku sunca.


Orao Poglavica, Letakos-Lesa Pawnee

U pocetku svih stvari, mudrost i znanje su bili kod životinja, jer Tirawa, koji je iznad, nije govorio direktno coveku. On je slao odredene životinje da kažu coveku da se on pokazuje kroz zveri, i da on njih, i od zvezda i sunca i meseca covek treba da uci. Sve stvari u svetu su dvoje. U našem umu mi smo dvoje, dobro i zlo. Našim ocima vidimo dvoje, stvari koje su lepe i stvari koje su ružne. Mi imamo desnu ruku koja udara i koja je nacinjena za zlo i levu koja je puna dobrote i blizu je srca. Jedna nas noga može voditi na put zla, druga nas može voditi dobru. Zato, sve stvari su dvoje.


Žalosni Golub, Salish (1888-1936)

Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest i biljka koja je leci, i svaki covek sa svojim pozivom. Ovo je indijanska teorija postojanja.


Veliki Grom, Bedagi Wabanaki Algonquin

Veliki Duh je u svim stvarima, on je u vazduhu koji dišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani, i sve što stavimo u nju ona nam vraca.


Srelac, Teton Sioux

Sve ptice, cak i one iste vrste, su razlicite, i tako je i sa životinjama i sa covekom. Razlog zašto Wakan-Tanka nije stvorio dve iste ptice ili životinje ili coveka je zato što svakog postavio Wakan-Tanka da bude nezavisna individua i da se oslanja na sebe.


George Copway, Poglavica Ojibwa (1818-1863)

Medu Indijancima nema pisanih zakona. Obicaji koji se prenose sa kolena na koleno su jedini zakon koji ih vodi. Svako se može ponašati drugacije od onoga što se smatra dobrim ako sam tako izabere, ali takvo ponašanje ce mu doneti osudu naroda. Strah od osude naroda je mocan obruc koji drži sve ljude u jednom društvenom telu.


Tecumseh Shawnee

Gde su danas Pequoti? Gde su Narragansetti, Mohikanci, Pokanoketi i mnoga druga nekada moca plemena našeg naroda? Nestali su pred pohlepom i tlacenjem Belog Coveka, kao sneg pred zimskim suncem.


Veliki savet Americkih Indijanaca (1927.)

Beli ljudi, koji pokušavaju da nas naprave po sopstvenoj slici, hoce da budemo, kako to oni zovu, “asimilovani”, uvlaceci Indijance u mejnstrim i uništavajuci naš nacin života i naše kulturne obrasce. Oni veruju da bismo trebali biti zadovoljni kao oni ciji koncept srece je materijalisticki i pohlepan, što je veoma razlicito od našeg puta. Mi hocemo slobodu od belog coveka radije nego da budemo integrisani. Mi necemo neki deo establišmenta, mi hocemo da budemo slobodni da odgajamo našu decu u našoj veri, na naš nacin, da možemo da lovimo i pecamo i da živimo u miru. Mi ne želimo moc, mi ne želimo da budemo kongresmeni ili bankari, mi hocemo da budemo svoji. Beli covek kaže, postoji sloboda i pravda za sve. Mi smo dobili “slobodu i pravdu” i zbog toga umalo ne bejasmo istrebljeni. Mi to necemo zaboraviti.”


Peti godišnji skup kruga starih mudraca (1980.)

Mnogo je stvari za podeliti sa Cetiri Boje covecanstva u našoj zajednickoj sudbini sjedinjenoj sa Majkom Zemljom. Ovo deljenju mora biti razmotreno sa velikom pažnjom od strane mudrih i vraceva koji cuvaju sveto poverenje, da ne bi došlo do štete od ljudi kroz neznanje ili zloupotrebu ovih mocnih sila.


Wintu Žena (19-ti vek)

Kada mi Indijanci ubijamo meso, mi sve pojedemo. Kada kopamo korenje, kopamo male rupe. Kada gradimo kuce, kopamo male rupe. Mi tresemo kukuruz i druge plodove s biljaka, mi ne išcupamo stablo. Mi koristimo samo mrtvo drvo. Ali beli ljudi buše zemlju, ruše drveca, ubijaju sve. Beli ljudi ne obracaju pažnju ni na šta. Kako može duh zemlje voleti Belog coveka? Gde god je beli covek dotakne, to je bol.


Vilijem Komanda, Mamiwinini, Kanada (1991.)

Indijanci vide dva puta sa kojima se suocava bledoliki kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osecamo da put tehnologije vodi moderno društvo ranjenoj i sprženoj zemlji. Može li biti da put tehnologije predstavlja žurbu u uništenje dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su indijanci putovali i koji sada ponovo traže? Zemlja nije spržena na tim tragovima. Trava tamo još uvek raste.


Poglavica Aupumut, Mohikanci (1725.)

Kada dode vreme za umiranje, ne budi kao oni cija srca su puna straha od smrti, pa kada njihovo vreme dode oni placu i mole za još malo vremena da žive svoje živote ponovo na drugaciji nacin. Pevaj svoju pesmu smrti i umri kao junak koji se vraca kuci.


Qwatsinas, poglavica Edward Moody, narod Nuxalk

Moramo zaštititi šumu za našu decu, unuke i one koji tek treba da se rode. Moramo zaštititi šumu za one koji ne mogu da govore za sebe kao što su ptice, životinje, ribe i drvece.


Zitkala-Sa

Kao mali covek koji luta zemljom cuda, ja od njihove dogme više volim izlet u vrt prirode gde se glas Velikog Duha cuje u cvrkutu ptica, žuboru mocnih vodopada i u slatkom disanju cveca. Ako je to neznaboštvo, onda sam ja, na kraju krajeva, neznabožac.


Poglavica Seattle

Kada je zemlja bolesna, životinje ce poceti da nestaju. Kada se to desi, Ratnici Duge ce doci da ih spasu.


Crveni Oblak, Makhpiya-luta (1870.)

1868, beli covek je došao i doneo neke papire. Nismo mogli da ih procitamo i oni nam nisu rekli šta je zaista bilo unutra. Mi smo mislili da je dogovor da se pomeri tvrdava i da prestanemo da ratujemo. Ali kada sam stigao u Vašington, Veliki Otac mi je objasnio da su me prevodioci prevarili. Ja sam siromašan i go, ali sam poglavica svog naroda. Mi ne želimo bogatstvo, ali želimo da podižemo svoju decu ispravno. Bogatstvo nam dobra nece doneti. Ne možemo ga poneti na onaj svet. Mi ne želimo bogatstvo. Mi želimo mir i ljubav.


Džon Drvene Noge, Cejeni

Naša zemlja nam je sve. Reci cu vam jednu od stvari koje se secamo o našoj zemlji. Secamo se da su naši pradedovi platili za nju – svojim životima.


Wovoka, Paiute

Tražite od mene da orem zemlju. Treba li da uzmem nož i da rasporim grudi svoje majke? Onda kada umrem ona me nece primiti na svoje grudi da pocinem. Tražite od mene da kopam za kamenjem! Treba li da kopam pod njenom kožom za njenim kostima? Onda kada umrem ne mogu uci u njeno telo da budem ponovo roden. Tražite da secem travu i da pravim seno i da ga prodajem i da budem bogat kao beli covek, ali kako da se usudim da secem kosu svoje majke?


Poglavica Maquinna, Nootka

Jednom sam bio u Viktoriji i video sam veoma veliku kucu. Rekli su mi da je to banka i da beli ljudi tu stavljaju svoj novac na cuvanje i da vremenom dobijaju korist. Mi indijanci nemamo takve banke; ali kada imamo mnogo novca ili cebadi, mi ih dajemo drugim poglavicama i ljudima i vremenom oni im donose korist i naša srca se osecaju dobro. Naš nacin davanja je naša banka.


Santana, Poglavica Kiowa

Ja volim ovu zemlju i bufale i necu se odvajati od nje. Hocu da dobro razumete što govorim. Zapišite to na papir. Cuo sam dosta lepih reci od gospode koju nam je slao Veliki Otac, ali oni nikad ne rade ono što govore. Ja ne želim ništa od vaših škola, crkvi i bolnica na našoj zemlji. Hocu da deca rastu kao što sam ja rastao. Cujem da nameravate da nas preselite u rezervat blizu planina. Ja necu da se selim. Ja volim da lutam prerijom. Tada se osecam slobodno i srecno, a kada se negde trajno naselimo mi bledimo i umiremo. Pre mnogo vremena ova zemlja je pripadala našim ocevima, ali kada sam ja išao na reku video sam kampove vojnika na njenim obalama. Ti vojnici su sekli drvece i ubijali moje bufale i kada sam to video, moje srce se osecalo kao da ce da izgori.

Izvor: Wikipedia


_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Wall-e
Ljubitelj foruma
avatar

Male
Aquarius Buffalo
Broj postova : 6396
Godine : 31
Lokacija : Bejha
Datum registracije : 04.06.2010

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 20:59

Znao sam da su mudri! cerekalo ljubav bravo bravo
[Vrh] Go down
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:10

Indijanski Etički Kod


1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.

2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj - Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.

5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.

6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.

7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na licno izražavanje.

8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time saljes u univerzum vratiće ti se višestruko.

9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je do naše svetovne porodice.

12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.

13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.
Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.

16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

17. Poštuj privatnost i licni prostor drugih . Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

19. Poštuj tuđa verska opredjeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanju milostinje.


Autor nepoznat

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:10

Kada je predsednik SAD-a Abraham Lincoln, pre gotovo jednog i po veka (1854. god.) ponudio da država kupi veliki do indijanske zemlje, a indijanskom narodu je ponuđen rezervat, na tu ponudu dobio je odgovor od poglavice plemena Sietla. Pismo se ubraja među najdublje i najlepše misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj okolini.

PISMO POGLAVICE


Kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na riječnom sprudu, svaka maglica u tami šumi, sveti su u mislima i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenoga čovjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju medu zvijezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas! Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On ce nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas.
Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, več i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je to sveto i morate učiti vašu djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća, one nam utažuju žed. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti i učiti našu djecu da su rijeke naša braca, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rada zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam! Naš način je drugačiji nego vaš. Od pogleda na vaše gradove crvenoga čovjeka zabole oči. A možda je to jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka mi vrijeđa uši. Šta život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeli čovjek moci doći da okusi vjetar što je zasladen mirisom poljskog cvijeća. Tako čemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: bijeli čovjek mora se osnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane! Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka… Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji! To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome. Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjet ćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednog dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli takoder trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noći ugušit čete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji prirpitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajucom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:11

Sta je zivot? Bljesak munje u noci. Dah bizona u zimsko jutro. Mala senka koja prelece preriju i gubi se u zalasku sunca.

Vranina noga, govornik indijanskog plemenskog saveza Crna noga


Kako je ovo divno receno bravo

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:12

O braku...

Nikada vise necete osetiti kisu,
jer cete jedno drugome biti nadstresnica.
Nikada vam nece biti hladno,
jer cete jedno drugome biti izvor toplote.
Vise za vas nece postojati usamljenost,
jer cete jedno drugome biti drustvo.
Sada ste dva tela,
ali pred vama je samo jedan zivot.
Idite sada u svoje boraviste,
da biste usli u dane svog zajednistva.
I neka vasi dani budu
dobri i dugi na ovom svetu.

Blagoslov Apasa...

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:12

Krug

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga
svijeta uvijek djeluje u krugovima, i sve pokušava biti okruglo. Nebo je
okruglo, a čuo sam da je i Zemlja okrugla, a takve su i sve zvijezde.
Vjetar, kad je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima, jer
njihova je vjera ista kao i naša. Čak i godišnja doba u svojoj izmjeni
čine veliki krug i uvijek se ponovo vraćaju tamo gdje su bila. Čovjekov
život je krug od djetinjstva do djetinjstva. I tako je u svemu u čemu se
kreće snaga.

Crni Los, Oglala Sioux

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:13

Dobro i Zlo

Nekada davno stari indijanac ispriča svome
unuku jednu životnu istinu.
„U duši svakog čoveka se vodi neprestana borba.
Kao borba između dva vuka.
U duši svakoga od nas.
Jedan vuk predstavlja ZLO.
Predstavlja bes, zavist, ljubomoru, mržnju,
pohlepu, aroganciju, samosažaljenje,
laž, krivicu, greh, srdžbu, pakost, lažni ponos,
sebičnost, podsmeh…
Drugi vuk predstavlja DOBRO.
Predstavlja ono što pruža užitak, mir,
ljubav, nadu, vedrinu, ljubaznost,
dobrotu, srdačnost, darežljivost,
istinu, saosećanje, sreću, veru…“

Unuk se zamisli na nekoliko trenutaka.


Sve svoje misli vredno usmeri u dubinu dedovih reči, pa ga upita;
-I koji vuk će na kraju pobediti?
Stari indijanac, pogleda unuka pravo u oči
i bez ijedne emocije na svom izbrazdanom licu,
odgovori:
-Pobeđuje uvek onaj kojeg hraniš.

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:13

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uđe u tvoje srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vere, poštuj tuđe mišljenje i traži da oni postuju tvoje. Voli svoj život, usavršavaj ga i ulepšavaj sve oko sebe. Nastoj živeti dugo i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pesmu smrti za dan kad ćeš preći na drugu stranu.

Uvek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pokraj njega, čak i pored stranca na osamljenom mestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.

Kada ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost življenja. Ako tome ne vidis razloga, greška je jedino u tebi. Ne iskorišcavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije.

( Tecumseh, narod Shawnee )


"Da bi o nekome mogao suditi moraš barem mesec dana hodati u njegovim mokasinama."

"Deci treba dati korene i krila."

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Wall-e
Ljubitelj foruma
avatar

Male
Aquarius Buffalo
Broj postova : 6396
Godine : 31
Lokacija : Bejha
Datum registracije : 04.06.2010

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:13

Bliz ovo je nešto... ljubav
[Vrh] Go down
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-02, 21:15

20 INDIJANSKIH PRAVILA

1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.
2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vođstvo.
3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj – Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.
4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih sa najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.
5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.
6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.
7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na lično izražavanje.
8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time odašilješ u univerzum vratit će ti se višestruko.
9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.
10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.
11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je deo naše svetovne porodice.
12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.1
3. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov tog bola će se vratiti tebi.
14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.
15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zrdava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.
16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.
17. Poštuj privatnost i osobni prostor drugoga. Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.
18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.
19. Poštuj tuđa verska opredeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.
20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanju milostinje.

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-10, 14:32

MOLITVA SIOUX INDIJANACA



- Dopusti da se moje ruke pune poštovanja dotaknu stvari koje si Ti stvorio.

- Izoštri moje uvo da čuje tvoj glas.

- Učini me mudrim kako bi spoznao nauk koji si Ti tajnovito stavio u svaki list, u svaki kamen.

- Tražim snage, al ne da bi nadjačao svoju braću nego da bi nadvladao svog najvećeg neprijatelja - samog sebe.

- Bože, daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promeniti.

- Daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga.

- Neka ne molim za smirenje moga bola već za jako srce da ga savladam.

- Neka ne tražim saveznike u životnoj borbi već da se oslonim na vlastite snage.

- Neka ne preklinjem za spas od straha već za nadu da osvojim svoju lepotu.

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-10, 14:32

Svet je stvoren uz pomoć sunca i treba da ostane takav kakav je oduvek bio.....Ova zemlja stvorena je bez graničnih linija i nije čovekovo da je deli...... Ja vidim kako se belci bogate u celoj zemlji i vidim kako žude da nam dodele golu neplodnu zemlju.....
Zemlja i ja smo jedno. Mera zemlje i mera naših tela je ista mera. Dokažite nam,ako možete, da Vas je ovamo poslao Tvorac. Možda Vi samo mislite da vas je On poslao ovamo da sa nama radite šta hoćete. Da i ja verujem da Vas šalje Tvorac, možda bih poverovao u vaše pravo da raspolažete mnome. Ne bih želeo da me pogrešno razumete, ja ovako govorim zato što volim zemlju. I nikad nisam reko da je zemlja moja i da sanjom mogu da radim šta hoću. Pravo da zemljom raspolaže ima samo onaj ko je tu zemlju stvorio.Ja tražim pravo da živim na svojoj zemlji, a Vama dajem pravo da živite na svojoj.


Hejnmot Tujalaket

( poglavica Žozef)
poglavica probušenih noseva

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Wall-e
Ljubitelj foruma
avatar

Male
Aquarius Buffalo
Broj postova : 6396
Godine : 31
Lokacija : Bejha
Datum registracije : 04.06.2010

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-10-10, 14:34

Kako lijepo i mudro.
[Vrh] Go down
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-11-03, 09:11

ŽIVOTNI ŠTITOVI

Sve što mi kao ljudi radimo na zemlji, samo su štitovi koji nas brane od udara neobjašnjivih i nepredvidljivih sila koje vladaju svijetom. Čovjek se u životu mnogo puta suočava sa novim situacijama koje su mu sasvim nepoznate, pa nema odgovarajućeg znanja na koje bi se oslonio pri odlučivanju; što da ućini.
Tada vrijedi pravilo; odluke mora donositi po srcu.
Pitaj svoje srce i ono će ti reći što da radiš. Štitovi sa srcem su najbolji od svih štitova.
Svi imamo štitove koji nam omogućavaju da se s njima probijamo kroz život. Sa njima plaćamo svoj opstanak na ovoj zemlji. Najžalosnije je za čovjeka da svoj život plaća sa bijednim štitovima. Sa štitovima koji nemaju srce.
Da bi čovjek preživio teške trenutke mora se tu i tamo okružiti s predmetima koji ga umiruju, koji imaju Srce. Ali ne smije postati opsjednuti sakupljač jer bi ga to učinilo teškim, spriječilo bi ga da se kreće fluidno.
Kada bi kakav trenutak od njega zahtijevao brzinu, s prevelikim teretom bio bi spor. Postavlja se još jedno pitanje; što ako ga nikakvi predmeti sa srcem ne zanimaju, što onda da radi.
U tom slučaju dovoljno je da je staza kojom putuje kroz život, Staza srca. Ona će mu dati svu zaštitu i radost koja mu je potrebna.

Don Juan Matus, indijanski vrač iz djela Karlosa Kastanede

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Blizanka
Administratorica
Administratorica
avatar

Female
Gemini Broj postova : 78153
Godine : 167
Datum registracije : 21.01.2009

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-11-20, 22:26

“Indijanski je poglavica pred smrt izjavio da su se u njemu cijelog života borila dva psa. Dobar i loš. Kad su ga pitali da kaže koji je bio jači, odgovorio je: Onaj kojeg sam hranio.”
Dan Millman (iz “Put mirnog ratnika”)

_________________
Ono sto MOGU ne mora da znači i da HOĆU,
ali ono što HOĆU uvijek znači da MOGU
ellaMarigo


[Vrh] Go down
http://www.facebook.com/pages/Carpe-diem-citati-lijepe-misli-poe
Wall-e
Ljubitelj foruma
avatar

Male
Aquarius Buffalo
Broj postova : 6396
Godine : 31
Lokacija : Bejha
Datum registracije : 04.06.2010

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-12-01, 13:10

Molitva Sioux Indijanaca

Dozvoli da se moje ruke pune poštovanja
dotaknu stvari koje si Ti stvorio.
Izoštri moje uho da čuje tvoj glas.
Učini me mudrim kako bih spoznao nauk
koji si ti tajnovito stavio u svaki list,
u svaki kamen.

Tražim snagu,
ali ne da bih nadjačao svoju braću,
nego samo da bih nadvladao
svog najvećeg neprijatelja – samoga sebe.
Bože, daj mi mirnoću da podnesem stvari
koje ne mogu promijeniti,
daj mi hrabrost da promijenim stvari
koje mogu promijeniti,
i daj mi mudrost da razlikujem
jedno od drugoga.

Neka ne budem zaštićen od opasnosti,
već da se bez straha suočim s njom.
Neka ne molim za smirenje moga bola,
već za jako srce da ga savladam.
Neka ne tražim saveznike u životnoj borbi,
već da se oslonim na vlastite snage.
Neka ne preklinjem za spas od straha,
već za nadu da osvojim svoju slobodu.

O Ti, uzvišeni, presveti Bože!
Unesi svjetlo u tminu moga srca.
Podari mi ispravnu vjeru, postojanu nadu,
istinsko milosrđe i duboku poniznost s mudrošću i poimanjem,
o Bože, tako da bih mogao činiti ono
što je uistinu Tvoja sveta volja.
[Vrh] Go down
Wall-e
Ljubitelj foruma
avatar

Male
Aquarius Buffalo
Broj postova : 6396
Godine : 31
Lokacija : Bejha
Datum registracije : 04.06.2010

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2010-12-01, 13:55

Jednom sam bio u Viktoriji i vidio sam veoma veliku kuću. Rekli su mi da je to banka i da bijeli ljudi tu stavljaju svoj novac na čuvanje i da vremenom dobijaju korist. Mi Indijanci nemamo takve banke; ali kada imamo mnogo novca ili ćebadi, mi ih dajemo drugim Indijancima i vremenom to im donosi korist i naša srca se osjećaju dobro. Naš način davanja je naša banka.
Poglavica Maquinna, Nootka
[Vrh] Go down
Goran
Administrator
Administrator
avatar

Male
Cancer Rooster
Broj postova : 88138
Godine : 36
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   2011-03-07, 18:14

Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj indijanske duhovnosti.
Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Mudrost sjevernoameričkih indijanaca   

[Vrh] Go down
 
Mudrost sjevernoameričkih indijanaca
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Društvo i zabava :: Kultura i umjetnost :: Književnost :: Mudre misli, citati i odlomci iz knjiga-
Forum(o)Bir: