First topic message reminder :

Dolazak kave u naše krajeve

Djelovanje kave poznato je već više od 3.000 godina. Počeci su joj vezani uz etiopsko pleme Galla. Naime, ti Etiopljani miješali su plod kave sa životinjskom masti i konzumirali ga kao stimulans prije odlazaka u bitke.

Iz Etiopije kavu su prenijeli arapski trgovci u Arabiju gdje su ju počeli kultivirati i nazvali uobičajenim nazivom za svako piće – qahwa. Kako im je alkohol bio zabranjen, kava postajala sve popularnija, a riječ qahwa postala je sinonim za dragocjeni crni napitak.

Putujući svijetom, kava je stigla u Europu 1615. godine putem mletačkih trgovaca. Iz Venecije širi se cijelom Italijom gdje se mnogi, a naročito Rimokatolička Crkva protive njenom korištenju.

Vidjevši kako kava odvlači ljude iz crkve, što su i muslimani doživjeli mnogo ranije u Meki, biskupi su se obratili tadašnjem papi Klementu IX. Namjera im je bila da Papa zabrani taj đavolji napitak. Međutim, Papa je zaključio kako bi bilo najpametnije da kavu krsti.

Time je kava postala i kršćansko piće uz papin blagoslov.



Utjecaj kave na organizam

Kava i raspoloženje

Australski znanstvenici uspjeli su dokazati kako kava poboljšava obrađivanje informacija i opseg slušanja, te primanja poticajnih poruka. Oni tvrde da kofein kod ljudi stvara bolje raspoloženje i jača sposobnost razmatranja sadržaja poruke, zbog čega se lakše služe s porukom.

Kava održava vaš mozak zdravim

Desetogodišnje istraživanje pokazalo je kako kod osoba koje piju tri šalice kave dnevno manje opada mentalna sposobnost u kasnijim godinama.

U istraživanju provedenom na Nacionalnom institutu za javno zdravstvo u Nizozemskoj sudjelovalo je 676 osoba iz više europskih zemalja, a promatrani su kroz deset godina. Testovi kojima su se ispitivale njihove kognitivne sposobnosti pokazali su kako je mentalna sposobnost osoba koje nisu pile kavu opadala četiri puta brže.

Prema objašnjenju znanstvenika koji su proveli istraživanje kofein ojačava memoriju tako što utječe na moždane receptore.

Kava utječe na krvni tlak

2002. godine istraživanje provedeno na jednom sveučilištu u SAD-u, provedeno na 1.000 studenata medicine pokazalo je kako osobe koje konzumiraju veće količine kave imaju povišen krvni tlak.

Uzrokuje li kava srčani infarkt?

Istraživanje završeno 2000.-te godine provedeno na 20.000 Finaca dalo je neosporive dokaze povezanosti konzumiranja velikih količina kave i srčanih bolesti.

Bolovi u leđima

Osobe koje piju manje od jedne šalice kave dnevno češće pate od bolove u leđima.

Dijabetes i kava

Istraživanje provedeno 2003. na Harvardu pokazalo je kako osobe koje piju do pet šalica kave dnevno smanjuju rizik dijabetesa tip 2 za 30%.


Sastojci u kavi

Kofein, kemijske formule C8H10O2N4, glavni je sastojak kave odgovoran za većinu učinaka na organizam. Osim kofeina, kava sadrži i trigonelin koji se pod utjecajem topline, dakle pri kuhanju pretvara u vitamin niacin (iz grupe B vitamina). Kava također sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.



Sve vrste kave

Englez, George Constant Washington, koji je živio u Gvatemali, zaslužan je za postojanje instant kave, a švicarska tvrtka "Nestle" zaslužna je za proizvodnju današnje "instantice".

Espreso uređaj, koji je 1901. patentirao Luigi Bezzera, stvorio je još jednu vrstu kavopija. Espresso je napitak spravljen puštanjem pare pod pritiskom kroz kavu. Mnogo je bogatiji i koncentriraniji nego standardne filtar kave. Koristi se kao osnova za puno vrsta popularnih napitaka, kao što su cappuccino ili latte.

Ljubitelji cappuccina trebali bi zapamtiti ime Talijana Achillesa i Gaggie koji je usavršio espreso uređaj i omogućio proizvodnju cappuccina. Cappuccino je napitak spravljen od espresso kave i jednakih količina zagrijanog i zapjenjenog mlijeka. Vruće mlijeko se miješa sa espresso kavom, a pjena od mlijeka se stavi na vrh. Najčešći omjer koji se koristi je 1/3 espresso kave, 1/3 zagrijano mlijeko i 1/3 pjene od mlijeka.

Americano je espresso napitak spravljen od espresso kave koja se stavi u šalicu s vrućom vodom.

Latte je napitak spravljen od espresso kave i šalice zagrijanog mlijeka. Omjer koji se koristi je 1/3 espressa i 2/3 zagrijanog mlijeka.

Macchiato je napitak spravljen od espresso kave sa vrlo malo zagrijanog ili pjene od mlijeka dodanog na vrh.

Doppio je napitak spravljen od dvije čašice espresso kave i jedne čašice vruće vode

Iako će prave kavopije sa sumnjom gledati na kavu bez kofeina treba znati da se ona već dugo pije. Postupak dekofeinizacije kave, naime, postoji još od 1903. godine, kada je njemački trgovac Ludwig Roselius poklonio znanstvenicima veću količinu oštećenih zrna kave koja nije mogao prodati. Oni su, osmislili način kako da uklone kofein ne bi li ga ostalo tek 2 do 4 miligrama po šalici, a da pritom ne unište izvorni okus.



Ovisnost o kavi

Sredinom prošle godine francuski su znanstvenici došli do zaključka kako kava ne stvara ovisnost.

Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina štakorima ne potiče aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. Za razliku od kofeina i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga.

Iako kofein ima neke zajedničke osobine s opojnim drogama teško da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i droga potpuno drugačiji.

kavu pijem uvijek!
kada se probudim nekako je uvijek na stolu, a i zadnja prije spavanja je na istom mjestu

Pet odličnih razloga da pijete kavu




Turska ili Cappuccino? Nije važno, samo ako ima kofeina. Kava je, naime, osvojila simpatije nutricionista i znanstvenih krugova koji je u zadnjih nekoliko godina ne prestaju hvaliti.

Liječnici i nutricionisti su znali reći svašta na račun kave, ali sad se već duže slažu da je kava ipak dobra za nas.


Počujte zato pet dobrih razloga da popijete šalicu kave:


1. Smanjuje depresiju kod žena
Nova studija provedena na Sveučilištu Harvard pokazuje da žene koje redovno piju kavu - onu s kofeinom - imaju 20 posto manji rizik da obole od depresije nego one koje ne piju kavu. S ovim se slaže i istraživanje da ispijanje kava smanjuje i stopu suicida.

2. Smanjuje rizik od smrtonosnog oblika raka prostate kod muškaraca
Još jedna studija s Harvarda pokazuje da muškarci koji piju šest ili više šalica kave imaju 60 posto manji rizik od razvoja najopasnijeg oblika raka prostate. Istovremeno imaju i 20 posto manje šanse od formiranja bilo kojeg oblika raka prostate, u usporedbi s muškarcima koji ne piju kavu.

3. Može štiti od razvoja raka glave i vrata
Studija provedena na Sveučilištu Utah pokazuje da osobe koje piju više od četiri šalice kave na dan imaju 39 posto manji rizik od razvoja raka usne šupljine i grkljana, u usporedbi s onima koji kavu uopće ne piju. Redovno pijenje kave povezuje se i s manjim rizikom od razvoja raka mozga te smanjenim rizikom od razvoja raka crijeva, raka jetre i ciroze.

4. Može nas zaštiti od Alzheimerove bolesti
Nekoliko je studija proučavalo utjecaj kofeina na mozak. Eksperimenti na miševima pokazali su da kofein značajno smanjuje abnormalnosti proteina povezanih s Alzheimerovom bolesti. Kod miševa koji su već pokazali simptome Alzheimerove bolesti kofein je čak usporio propadanje i potaknuo obnavljanje stanica mozga, podaci su Florida Alzheimer's Disease Research Centre.

5. Čini se da štiti od dijabetesa
Brojne studije ukazuju da kava štiti od razvoja dijabetesa tipa 2, iako precizan mehanizam zaštite nije sasvim jasan znanstvenicima. Archives of Internal Medicine ističe analizu koja je pokazala da ljudi koji piju tri do četiri šalice kave na dan imaju 25 posto manje šanse da obole od dijabetesa tipa 2, nego oni koji piju manje od dvije šalice dnevno.

net.hr

bez kave dan ne počinjem

Volim kafu.
Ne preterujem, ali bez nje ne mogu.

volim da je pijem ja mislim da mogu danas da popijem kofu kafe sto kaze moj kum

ujutro obavezno kafa i to najvise mi prija u tisini ne volim nikog vidjet dok je pijem..a u zadnje vrijeme pocela sam je piti i popodne ...kako sam prestala pusiti to nisam radila ...al evo opet mi nesto godi

Mogu je popiti u ogromnim količinama nikad mi je dosta. Najviše volim domaću tursku čistu. A u kafićima običnu crnu opet bez ičega. ponekad ali rijetko kapuchino. Užžživvvvvvaaaaaaaamm u njoj mmm

Nikada ne pijem kafu.

Svi mitovi o kavi

Istraživanje koje je napravio tim Instituta u Londonu pokazalo je da kofein ljudima poboljšava pamćenje i koncentraciju.


Doza kofeina može pomoći ljudima koji rade noćne smjene, ali isto tako je korisna za ljude koji voze nakon dugog radnog vremena.Istraživanje je provedeno nad mladim osobama koje često mijenjaju smjene na poslu. U okviru 13 studija širom svijeta, proveden je test pamćenja, rasuđivanja i koncentracije. Jedna grupa osoba dobila je kavu, dok je druga skupina pila placebo napitak(?). Oni koji su pili kavu postigli su bolje rezultate, od onih koji su prije testa dobili placebo, pokazali su rezultati studije.

"Kofein može smanjiti broj pogrešaka kod ljudi koji rade u smjenama, te poboljšati njihovu koncentraciju", rekla ja Katharine Ker, naučnica koja je predvodila studiju, prenosi Daily Telegraph.

Druga pak studija dokazuje suprotno. Kad ujutro popijemo kavu i vjerujemo da se nakon toga osjećamo budnije, taj osjećaj nas prati upravo zato jer je kofein preko noći izašao iz organizma. Istraživanje je obuhvatilo 379 osoba koje u organizam 16 sati nisu unosili kofein. Polovina ljudi potom je popila malo kave, dok je druga grupa u organizam uvela veće količine kofeina.

Osobe koje su pile kavu osjetile su glavobolju, a nisu se osjećale budnije od osoba koje nisu popile šalicu kave. Također su otkrivene i genetske predispozicije za tjeskobu, ali to ljude nije odvratilo od ispijanja kave.To je znak da su ljudi naviknuti na kofein, te ga trebaju unijeti u organizam kako bi se vratili u normalno stanje.

"Naša studija je pokazala da ljudi nemaju nikakve koristi od jutarnje šalice kave, iako se nakon toga osjećaju budniji. Kofein ih samo vraća u normalno stanje", Peter Rogers, profesor psihologije .

"Dok kofein može povećati tjeskobu, za većinu ljudi koji piju kavu taj efekat je neznatan." Pa, sad, ti budi pametan!? Jedno je sigurno: ni u čemu ne treba pretjerivati. Ako pak vam kava toliko znači, popijte svoju šalicu kave - bez obzira ne sve studije. Ispada da nekolikoa šalica kave - nit štete, nit koriste!


http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&task=view&id=19483&Itemid=195