Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaFAQPretraľnikRegistracijaLogin

Share | 
 

 Lani Hrvatska uvezla mesa za 294 milijuna eura, a najviše smo izvezli šećera

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Rođen za pobjede
Rođen za pobjede


Male
Cancer Rooster
Broj postova : 98002
Godine : 35
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

PostajNaslov: Lani Hrvatska uvezla mesa za 294 milijuna eura, a najviše smo izvezli šećera   15/7/2015, 19:26



U 2014. deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 982 milijuna eura

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je postala dio velikog tržišta s pola milijarde potrošača, što ima svoje pozitivne, ali i negativne učinke, a o čemu zorno govori odnos uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda u prve dvije godine članstva u Uniji.
Prije svega, ukinut je nacionalni carinski režim. Uvoz iz članica EU-a od 1. srpnja 2013. je slobodan. Naravno da se to odrazilo na porast uvoza u toj godini i to za 6,4, a u 2014. za 8,9 posto. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su učinak ulaska u EU, što se tiče porasta trgovinske razmjene, osjetile sve zemlje koje su sudjelovale u zadnjem priključenju.
- Naime, ekstremniji rast uvoza nakon ulaska u EU imale su Rumunjska, Češka, Slovenija i Slovačka, dok je jedino Poljska ozbiljnije povećala izvoz i imala pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u razmjeni s EU-om u odnosu na pretpristupno razdoblje. S druge strane, ulazak na tržište EU-a pruža i određene mogućnosti, što se počelo osjećati u trendovima izvoza. Od ulaska u EU imamo naglašeniji rast izvoza od uvoza. U 2013. zbog ulaza u EU imali smo pad izvoza od 4,5 posto, ali je u 2014. došlo do promjene trenda i bilježi se rast izvoza od 10,9 posto - poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Pretočeno u eure, uvoz je iznosio 2,318, a izvoz 1,336 milijardi eura.
I dalje negativan rezultat u razmjeni
Iako su u izvozu zabilježeni pozitivni pomaci, još uvijek imamo negativan rezultat u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U 2014. deficit je iznosio 982 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 6,4 posto. U 2014. najznačajniji izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Hrvatske bili su šećer, čija je vrijednost izvoza iznosila 91,5 milijuna eura, umaci i začini, grupa proizvoda složeni alkoholni pripravci, izoglukozni, glukozni, laktozni i šećerni sirup, zatim kukuruz, pripravci koji se koriste u prehranih za životinje, pivo i cigarete. Najveće vrijednosno povećanje izvoza u odnosu na 2013. ostvareno je izvozom ostataka i otpadaka od prehrambene industrije. Povećanje vrijednosti izvoza ostvareno je i izvozom šećera, kakaa i proizvoda od kakaa, voća i orašastih plodova, ekstrakta, esencije i koncentrata kave i čaja, umaka i pripravaka za umake, juha, proizvoda od žitarica, brašna te izvozom mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, riba i pića.
- U pogledu uvoza u 2014. godini najviše se uvozilo meso i jestivi klaonički proizvodi u vrijednosti od 294 milijuna eura. Veliki dio uvoza odnosi se i na uvoz ostataka i otpadaka od prehrambene industrije i pripremljenu životinjsku hranu, na proizvode od žitarica, brašna, škroba, mlijeko i mliječne proizvode, voće i orašaste plodove te piće. Značajan rast uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na 2013. ostvaren je u sektorima mesa i jestivih klaoničkih proizvoda (+55,7 milijuna eura), kakaa i kakao proizvoda (+29,3 milijuna eura), pića, alkohola i octa te žitarica, ističu u ministarstvu.
Loša dobna i obrazovna struktura
Na upit o ne/konkurentnosti naše poljoprivrede u okvirima EU tržišta, u Ministarstvu poljoprivrede za razloge njene sadašnje nekonkurentnosti navode da proističu dijelom iz njene naslijeđene socioekonomske strukture, a dijelom iz širih makroekonomskih uvjeta poslovanja, koji jednako pogađaju poljoprivredu kao i duge grane hrvatskog gospodarstva.
Kao slabe točke naše poljoprivrede čije je prevladavanje nužno, želimo li veću konkurentnost, navodi se nizak stupanj obrazovanja, nedovoljno poznavanje i korištenje informatičkih sustava u poljoprivredi, nedostatak programa neformalnog obrazovanja, slaba suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava u poljoprivredi s gospodarstvom u cilju razvoja, testiranja, primjene i širenja najnovijih znanja i inovacija. Također je tu i nedovoljna educiranost savjetnika u primjeni novih tehnika i tehnologija koje pridonose učinkovitijem korištenju raspoloživih prirodnih resursa. Slabe točke našeg agrara jesu i nepovoljna starosna i obrazovna struktura poljoprivrednika, slaba uključenost mladih, nepovoljna struktura PG-ova - na granici gospodarske održivosti, nepovoljna struktura poljoprivredne proizvodnje - veći udio biljne u odnosu na stočarsku, usitnjenost posjeda, nizak stupanj investicijskog potencijala, zastarjela tehnologija, neorganiziranost proizvođača, mali udjel površina pod navodnjavanjem i dr.
Kao poseban problem naše poljoprivrede istaknut je i problem naplate potraživanja. - Za daljnje jačanje konkurentnosti u svim sektorima poljoprivrede nužna su ulaganja u razvoj proizvodnje i tehnologiju. Odobrenim Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. stvorene su pretpostavke da hrvatski proizvođači iskoriste financijski potencijal od 2,03 milijarde eura iz EPFRR fonda do 2020. godine - poručuju u Ministarstvu poljoprivrede.
Suzana ŽUPAN Glas Slavonije

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
 
Lani Hrvatska uvezla mesa za 294 milijuna eura, a najviše smo izvezli šećera
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Najnovije aktualnosti :: Gospodarstvo-
Forum(o)Bir: