Relax forum
Registriraj se i relaxiraj sa nama


Zabava, druženje i diskusije u opuštenoj atmosferi
 
Početna stranicaFAQRegistracijaLogin

Share | 
 

 Naša budućnost su informatičari i male tvrtke

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Goran
Administrator
Administrator
avatar

Male
Cancer Rooster
Broj postova : 88138
Godine : 36
Lokacija : Bjelovar
Datum registracije : 24.09.2008

PostajNaslov: Naša budućnost su informatičari i male tvrtke   2011-11-01, 21:34



U sklopu predstavljanja članova žirija natječaja 'Pametnom idejom do uspjeha' donosimo razgovor sa Željkom Kovačem, direktorom i vlasnikom Centra za poduzetništvo Zagreb. Ovaj iskusni stručnjak u svojoj dvadeset godina dugoj karijeri savjetovanja i rada na podizanju i usavršavanju poduzetničkih projekata ima preko 200 uspješno pokrenutih tvrtki i poduzetničkih projekata. U nastavku saznajte njegova razmišljanja o investicijama i budućnosti malih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.

Počnimo sa pitanjem koje, vjerujem, mnoge zanima: Kakvo je stanje poduzetništva u Hrvatskoj? S obzirom na vaše višegodišnje iskustvo rada sa poduzetnicima, mogu li mladi ljudi ostvariti svoje poslovne ciljeve? Koliko država prepoznaje važnost poduzetništva i njegova poticanja?

Kao prvo, mišljenja sam da su mladi ljudi na određenoj vjetrometini i teško je znati što napraviti. Pomaka ima, naprimjer državne institucije su počele davati određene subvencije. Svake godine u ožujku ili travnju izlaze natječaji Ministarstva gospodarstva. Moram napomenuti da Centar za poduzetništvo Zagreb uključen u programe poticanja poduzetništva koje provodi ministarstvo.U sklopu toga oformljeni su i programi za mlade ljude. Postoji program 'Poduzetnik početnik' i 'Žena poduzetnik' u kojima se mogu dobiti prilično velika sredstva za pokretanje posla. Primjerice povrat sredstava za obavljenu registraciju tvrtke, marketinške usluge ili korištenje konzultanta i slično. Radi se o ciframa od 30 do 60 tisuća kuna, što je dobra šansa za mladog poduzetnika. S druge strane, financijske institucije nemaju nikakvog razumijevanja za mlade poduzetnike. Poslovne banke vaš najčešće neće prepoznati kao poduzetnika ako nemate hipoteku, nekretninu i slično. Tu cijela priča pada. Mladi imaju ideje, ali nemaju potporu financijskih institucija koje drže novac. Ministarstvo daje sve od sebe te se događa da najčešće ideje propadaju. Poticajna sredstva se iskoriste ali zapravo, ne utječu na daljnji tijek i nestanu. Tako gubimo puno potencijalnih poduzetnika.

Mladi ljudi prepoznaju svoje potencijale, ali ih je, brojčano, premalo. Sustav mlade ne uči poduzetništvu. Sustav ih uči lojalnosti, a ne razmišljanju na način na koji razmišlja poduzetnik. Tako naši mladi sve uče sami. Moramo znati da u svijetu od 100 poduzetničkih ideja samo 5 ideja krene u realizaciju a od njih samo 3 prežive prvu godinu. Prirodna selekcija u poduzetništvu je vrlo jaka. Za razliku od ovih 3 posto ideja koje prežive prvu godinu u Hrvatskoj je taj postotak nešto viši te iznosi oko 8 posto preživljavanja. Od tih 8 posto čak polovica preživi i idućih 5 godina, što je bitno jer se smatra da poduzetnik postaje stabilan tek nakon 5 godina poslovanja. Pojednostavljeno: niste poduzetnik dok vi morate zvati druge. U trenutku kada vaši telefoni stalno zvone – tada ste poduzetnik.

Što se događa sa stranim investitorima i ulaganjem u Hrvatsku? Na vašoj web stranici croadriainvest.com nudite ulagačima praktički gotove projekte. Kakve povratne informacije imate od stranih investitora?

Investicije u Hrvatsku nisu popularne u ovom trenutku i investitori su dosta rezervirani kada se o tome počne razgovarati. Komunikacija se odvija na 'dugom štapu' odnosno sa odmakom i rezervom jer tržište nije uređeno, a investitori se boje stalnih promjena stopa poreza i administracije. Na našem portalu sve su investicije čiste te imaju sve dozvolama, sve papire te možete početi na njima raditi već sutra. Radi se o velikom skupu investicija na jednom mjestu, vrijednosti od 40 do 50 milijuna eura, no odaziv nije onakav kakav smo mogli očekivati. No očekujem da će iduće godine to krenuti. Zanimljivo je da je portal jako posjećen, primjerice u kolovozu ove godine bilo je oko 20 tisuća posjeta.

Iz kojih zemalja dolaze ti posjetitelji vašeg portala odnosno potencijalni investitori?

Gledajući strukturu posjeta radi se o omjeru, ovako napamet, 40 posto posjeta je iz Hrvatske a 60 posto su ostali, znači inozemstvo. Od inozemstva radi se o posjetiteljima iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Ukrajine i sl. te još mnoge druge zemlje. Na portalu se zadržavaju dugo i puno čitaju, ponajviše najveće projekte.

Posjećuju li kineski investitori portal?

Ne, sudeći prema dostupnim informacijama.

Je li to čudno s obzirom na činjenicu da kineski investitori ulažu značajna sredstva diljem svijeta, posebno u Africi?

U zemljama koje možemo nazvati, zemlje u povojima, jer one još nisu prave zemlje u razvoju, relativno malim novcem možete napraviti dobru investiciju. Osobno poznajem poduzetnika, kolegu koji je otišao u Rusiju kada se SSSR počeo raspadati i uložio je u posao sa pilećim batacima i krilcima. Samo to i ništa više. Počeo je sa izvozom u Kinu te je stvorio takvo bogatstvo i lanac trgovina, da je to teško povjerovati. On je sve to pokrenuo sa jako malo novca. Hrvatska, s druge strane više nije jeftina, ona je skupa, skuplja od nekih zemalja EU. Čim je zemlja skupa – cijene investicija su velike.

Londonski 'Economist' je 2010. objavio kako je Hrvatska pri svjetskom vrhu po postotku poreza na zaradu. Primjerice na zarađenih 100 000 eura čak 54 posto uzima država?

Taj podatak moramo gledati kroz prizmu recimo - naših plaća. Zbog visokih davanja radna snaga investitore košta jako puno. Mi smo skupa zemlja. No, pažnju bi trebalo obratiti na intelektualne usluge, pritom mislim na informatičare i programere. Zašto? Jer se radi o malim investicijama koje mogu rezultirati strahovito visokim profitom. U investicijskim studijama tzv. feasibility studijama imate podatak koji se zove interna stopa rentabilnosti. On govori koliko prinosa imate na sva uložena sredstva koja ste u projekt stavili. Turizam u Hrvatskoj, za koji svi kažu kako je fantastičan za investicije, ima mali prinos od nekih 7-8 posto godišnje što je blizu kamatama na oročenu štednju. Nije isto, ali je slično. Ispada da ostvarujete svega 2 posto prinosa, kada usporedimo sa kamatama. To je izuzetno neisplativo. Turizam traži velike investicije, a vrijeme povrata je strahovito dugo. 25,30 ili 40 godina da vratite tu investiciju. Kada gledate intelektualne usluge tu je interna stopa negdje između 35 i 40 posto, što je strašno visoko. Zašto? Zato jer je početna investicija mala. Potreban vam je software, soba, računalo i to je sve. Možete ostvariti vrlo visoke prihode. U toj branši, primjerice, možete 20 puta okrenuti kapital koji ste uložili u jednoj godini. To je nešto što bi volio vidjeti i u natječaju 'Pametnom idejom do uspjeha' i u Hrvatskoj općenito jer mladi poduzetnici, koji imaju znanja, tako mogu izaći na tržište i prosperirati, stvoriti tvrtku. Sve drugo, kao što je otvaranje industrijskog pogona i kupovina strojeva za proizvodnju, za mlade nema smisla. Primjerice metaloprerađivačka industrija ima stopu rentabilnosti od 15 posto. Vidite koje su to razlike?

Industrije u Hrvatskoj nema jer je gotovo neisplativa. Stoga su intelektualne usluge prilika. Irska je tu napravila dobar posao jer su privukli Microsoft i Google. Na takav način bi i Hrvatska mogla privući investicije. S time da je Hrvatska u daleko većoj prednosti od Irske kada je ulazula u tu priču. Naime, Hrvatska ima izrazito kvalitetno izgrađenu telekomunikacijsku i prometnu infrastrukturu. Irska to nije imala i kako bi izgradila infrastukturu potrebnu za razvoj - morali su uzeti velika kreditna sredstva, veća od naših - i kada je došlo do recesije i financijskog kolapsa – oni su nastradali. Mi tu imamo prednost, ali ju ne znamo iskoristiti. Sukus svega je – dajte mladima šansu u intelektualnim i informatičkom poslovanju, sve drugo je vrlo upitne isplativosti. Za hrvatske poduzetnike, u ovom trenutku, ne isplati se ulagati u proizvodnju.

Koji su po vama uspješni primjeri malih i srednje velikih poduzetnika u Hrvatskoj?

Jedan primjer je drvna industrija u blizini Zagreba, čije ime neću spominjati zbog dogovora sa klijentom, koja se bavi izradom masivnih podova, parketa i poluprerađenog drvnog materijala. Radimo već 10 godina s njima. Kada smo krenuli oni su se nalazili u jednom malom prostoru, imali su jednu strojnu pilu i zapošaljavali su sedmero ljudi. Radili smo na projektu, podizali ih 2 godine, izradili investicijsku studiju, dobili financiranje projekta osmišljenog sa vlasnikom. U dobivanju financija pripomogli su nam HBOR i HAMAG te je poduzetnik uspio izgraditi novi prostor za tvrtku, jednu novu 'halu' od 3000 kvadrata i kupiti zemljište od 5 hektara. Danas zapošljavaju 140 ljudi te, u recesijskim uvjetima, rade u tri smjene i normalno isplaćuju djelatnike. Nadalje normalno posluju, podmiruju kreditne obveze i imaju stalne ugovore sa hrvatskim izvoznicima, te čak 98 posto svojih proizvoda izvoze na europsko tržište. Među prvim hrvatskim tvrtkama su izašli iz recesije jer su puno uložili u promociju na sajmovima drvne industrije diljem Europe. To je primjer uspješne suradnje Centra za poduzetništvo Zagreb i poduzetnika. Od te tvrtke sigurno živi 400 do 500 ljudi, a projekt služi i punjenju državnog budžeta svojim davanjima.

Šansa hrvatskih poduzetnika je stoga izrada kvalitetnih proizvoda, budući da nismo u mogućnosti konkurirati kvantitetom?

Tako je. Karakteristika slovenskog ulaska u Europsku uniju je propadanje srednje velikih tvrtki i razvoj malog poduzetništva i malih tvrtki koje proizvode specifične proizvode.

Možemo li onda to sažeti u ovaj oblik: Kombinacija fleksibilnosti, poznavanja tržišta, upornosti i kvalitete su ključne za svakog budućeg poduzetnika?

Da. To bi bila okvirna formula. Male tvrtke imaju šansu iskoristiti ulazak na europsko tržište proizvodnjom vrhunskog proizvoda. Male tvrtke su fleksibilnije i mogu se prilagoditi potrebama tržišta. Male tvrtke stavljaju visoku kvalitetu na prvo mjesto i to je bitno. Tu je i naša prilika.

Centar za poduzetništvo Zagreb
Osnovan 1989. godine, Centar za poduzetništvo Zagreb jedan je od vodećih hrvatskih savjetničkih tvrtki usmjerenih na projekte razvoja i implementacije poduzetničkih projekata i infrastrukture. Centar za poduzetništvo pruža savjetničke usluge u organizaciji i provođenju poslovnih modela institucija i tvrtki, pripreme financiranja i financiranje poslovnih pothvata te provođenje obrazovanja poduzetnika i djelatnika državnih institucija.

Među ostalim, centar je sudjelovao u projektima razvoja Mreže konzultanata Hrvatske, projektu Hrvatske garancijske agencije za malo i srednje poduzetništvo (HAMAG) Certificirani konzultant, u programima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), planiranju i organizaciji slobodnih poduzetničkih zona te nizu projekata razvoja poduzetničke infrastrukture na lokalnoj razini.

Centar posjeduje niz domaćih i međunarodnih certifikata, kao što su Certifikat Agencije za promociju ulaganja Republike Hrvatske, Certifikat za pripremu projekata Europske unije (Business Innovation Center Budapest) te certifikate institucija kao što su Deloitte Touche i US AID.

Autor: Vedran Mušura

_________________
Na Rubu Znanosti: David Icke - Pozadina ratova, financijske krize i ostalih svjetskih zbivanja
Take a moment every day to appreciate your most precious gift. It did not have to be, but we were given the gift of life. Honor that gift by living beautifully and by giving back a little beauty as we go along the way. Life wants nothing more than to be appreciated and fully enjoyed.
[Vrh] Go down
https://www.facebook.com/CarpeDiemCitatiMisliPoezija
 
Naša budućnost su informatičari i male tvrtke
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Relax forum :: Najnovije aktualnosti :: Gospodarstvo-
Forum(o)Bir: